Nema više besplatnih plastičnih vrećica ni na tržnici ni u
mesnici ni u ljekarni jer od 1. siječnja na snazi je pravilnik
prema kojem se sve vrećice - osim onih najtanjih koje odmah
pucaju - moraju naplaćivati. Istražili smo hoće li planeta biti
čistija zbog 10 ili 30 lipa
Zvali ga plac, tržnica ili pazar - uvijek je to mjesto gdje nešto
kupujete. Od nove godine, kupujete i plastične vrećice. Ili biste
barem trebali.
Kupili smo povrće na placu, par mrkvica, dvije paprike,
prokulica, dva krumpira, kelj - potrošili smo 50 kuna, ali ni
kunu za plastične vrećice zato što su bile besplatne. Vrećicu smo
platili jedino u mesnici, koštala je 30 lipa.
A u pravilniku o ambalaži s početkom godine piše da prodavatelj
mora sve lagane plastične vrećice za nošenje naplatiti potrošaču
na prodajnom mjestu, a na mjestima na kojima besplatno daje vrlo
lagane plastične vrećice za nošenje potrošačima istaknuti
vidljivu obavijest »vrećice koristite štedljivo«.
Mjesec i pol dana kasnije - prodavači i dalje po starom. Ali
ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav
Ćorić je optimističan: ''Naš dugoročni plan je jasan, mi
želimo Lijepu našu učiniti još ljepšom ... u tom smjeru idu sve
naše akcije u posljednjih godinu dana''.
Nešto slično je htjela i bivša resorna ministrica Mirela
Holy još 2012. godine, ali njezina borba protiv
plastičnih vrećica nije završila uspješno: ''Ja nisam uspjela
zabraniti vrećice, niti je to bila moja mjera, nego sam htjela
uvesti naknadu da se ne mogu dijeliti. Naišla sam na skandalozne
reakcije, optuživali su me da ću zatvoriti 3000 radnih mjesta, a
sada ispada da to baš nije tako''.
Sada sedam godina nakon, vrećice i dalje lete hrvatskim zrakom i
plutaju hrvatskim morem pa bivša ministrica misli da naplata
vrećica danas i nije neko rješenje: ''Mislim da smo mogli ići i
na malo rigoroznija rješenja, postoje vrlo detaljne informacije
koliko je plastični otpad štetan za životinjski i biljni svijet i
okoliš''.
Plastične boce su u Hrvatskoj riješene povratnom naknadom od 50
lipa, ali kada su u pitanju besplatne vrećine i kada nema 50 lipa
u igri- ne marimo toliko pa strašne brojke kažu da svaki hrvatski
građanin/građanka godišnje potroši 400 plastičnih vrećica, a
ukupno ih se upotrijebi oko 8.000 tona.
Europska unija želi da se do kraja 2019. potrošnja smanji na
najviše 90 vrećica po osobi, a do 2025. na najviše 40 vrećica -
dakle 10 puta manje nego sada.
''Ono što sada predstoji, što EU radi je da odredi jedinstvenu
metodologiju za izračun potrošnje tih laganih vrećica i u
konačnici njihova smanjena potrošnja će očuvati okoliš da ne
završe na odlagalištu'', objašnjava Anamarija
Matak, pomoćnica ministra zaštite okoliša i
energetike.
A što je s onima koji ne samo da nose kruh u plastičnim
vrećicama, nego im plastika i jest kruh?
''Proizvodnja se već smanjila i naravno da će još. Čim nešto
morate platiti, a do jučer ste imali besplatno - logika govori da
se mora smanjiti'', kaže Kruno Horvatiček,
proizvođač plastičnih vrećica, koji sa svojih 12 zaposlenih -
stvara plastične vreće i vrećice za cijelu Europu. I po njemu je
ovaj novi pravilnik promašio metu.
''One koje najviše zagađuju, one koje lete po nebu i kače na
grane - to su one najtanje. A one koje ste i prije plaćali
po svuda, te se ionako koriste više puta, na kraju krajeva i za
bacanje smeća, e te nisu zagadile mora i jezera'', tvrdi
Horvatiček.
Što znači da novi pravilnik koji ionako nije zaživio, nije ni
donio velike promjene. Uveo je naplatu vrećica koje se ionako već
u mnogim trgovinama naplaćivalo, a one najštetnije, tanke - kao
one s tržnice - prodavači biraju hoće li naplatiti ili
ne.
Istražili smo hoće li planeta biti čistija zbog 10 ili 30 lipa
