Norveške fjordove zamijenio je omiškom stijenom. Nije profi alpinist nego Jo Nesbo. Celebrity pisac, skadinavski kralj krimića za Direkt se na trenutak spustio na zemlju.
Na pitanje što je teško, pisanje ili alpinizam, odgovara:
"Meni je teži alpinizam. Ne mislim da sam prirodno nadaren za penjanje. I zapravo, iako se penjem bojim se visine. Od djetinjstva se bojim visine i zato sam bio tako impresioniran alpinizmom", rekao je Nesbo.
"To je poput droge u kombinaciji sa strahom i uzbuđenjem zbog prevladavanja i kontroliranja tog straha", dodaje.
On se navukao na zvuk karabinera, penjačkih pojasa i stijena, a 50 milijuna ljudi na njegove knjige. Da. 50 milijuna - toliko je knjiga do sada prodao Jo Nesbo.
A kako napisati bestseller?
"Nemam pojma. Volio bih da vam mogu reći. Ja pišem o onome što je meni zanimljivo. Počeo sam pisati jer nisam htio raditi. Nisam htio raditi, nisam htio imati šefa. Nisam htio ustajati ujutro. I raditi u uredu, s kravatom? Da. Radio sam to 11 godina. Počeo sam s poslom u ekonomiji. Radio sam kao financijski analitičar. Imao sam stvaran posao, pa sam htio nestvaran posao", kazao je.
Nestvaran posao za kojeg je dobio nagradu za najbolji norveški krimić svih vremena. Naravno riječ je o detektivu Harryu Holeu. Problematični policajac koji ima problema s alkoholom, cinik, književni lik, kako Nesbo kaže, kojeg žene žele spasiti, muškarci se s njim poistovjećuju. Dosad je Harry dobio 12 knjiga, a bit će ih još. Dobio je i film, u Snowmanu, odnosno, Snjegoviću iz 2017. godine, glumio ga je Michael Fassbender.
"Jedna od prvih stvari koju sam napisao o njemu je plaćanje prostitutki za seks. I onda sam pomislio kako sam izgubio šansu kod ženske publike", priznao je.
A za Harryja je već isplanirao i kraj.
"Isplanirao sam njegov kraj, da. Manje više sam mu cijeli život isplanirao kada sam pisao treći nastavak, ali nisam znao da će on potrajati toliko dugo. Da, postoji kraj priče", kaže, no dodaje:
"Kada bih vam rekao, morao bih vas upucati."
Nije otkrio kraj priče o Harryju Holeu, ali otkrio nam je da mu ovo nije prvi put da se penje s GSS-om. Zajedno su osvajali Paklenicu, Marjan i danas svemir, odnosno Omiške penjačke staze. Još 2012. godine je prvi put došao u Hrvatsku, penjao se i tad se rodilo prijateljstvo s gorskom službom. Od tad stiže svakih par godina.
"Toliko je lagan i opušten da podsjeća na GSS-ovca. Da nije penjač ili pisac, onda bi vjerojatno bio GSS-ovac", rekao je pročelnik za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović.
A zadnji put kada su bili s njim, poklonili su mu majicu.
"Baš kada smo bili na parkingu mi je spomenia da još uvik ima tu majicu. Sad mu je dosta toplo, pa je čuva za spavanje. Tako da smo mu odmah rekli - ne samo da vas čuvamo dok se penjete, nego vas i grijemo noću", smije se Kapović.
Zagrijava i Jo Nesbo svoju publiku. Ne samo trilerskim zapletima, nego noću u klubovima s gitarom u rukama.
"Pjevamo o odrastanju u mom malom gradu koji je sličan Omišu, podsjeća me na moj grad. Pjesme su o ljudima koje poznajem i s kojima sam odrastao. Mislim da smo što se tiče žanra da smo tu svoji. Kombinacija je to popa, rocka, country pjevanja i norveškog folka", kaže Nesbo.
Napisao je preko 50 romana, a mi znamo o čemu je sljedeći.
"Čuo sam za Omiš i gusare i kako su štitili grad. Ne mogu vam obećati da će se gusari pojaviti u mom sljedećem romanu, ali upravo ste mi dali ideju i razmislit ću o njoj", rekao je.
U redu je Jo, nema brige, nećemo tražiti proviziju. Samo vi pomalo.