Nema smisla razdvajati otpad kad sve ionako završi na istom mjestu. Urbani je to mit koji se proširio Zagrebom i koji je mnogima isprika da otpad ne razdvajaju. Pa se RTL-ov reporter dao u potragu - i istražio: kamo ide naše smeće?
Sav papir koji im ne treba - stanovnici Peščenice izvukli su na
ulicu. U smjeni kamion prikupi i do tri tone papira.
Odvojenim prikupljanjem otpada najviše se prikupi upravo papira.
U prvih osam mjeseci ove godine oko 5300 tona. I to je jedna od
onih vrsta otpada na kojima Čistoća zarađuje!
Ivan objašnjava, nekad je u kantama bilo svega, a građani su sad naučili.
"Pa nađe se još da bi u kantama bilo nekog smeća, ali to je rijetko. Uglavnom počelo se reciklirati, počelo se odvajati! Pa pitaju ljudi, jer ljude uvijek interesira jel' to stvarno tako, jel' se stvarno odvaja otpad ili sve ide na Jakuševac", kaže Ivan Hleb, vozač Čistoće.
Da razjasnimo mit, istu smo ekipu pratili cijeli dan, od kanti po naseljima do njihove zadnje postaje. Tvrtke na istoku grada koja otkupljuje sav zagrebački papir.
Kad u kamionima Čistoće stigne u ovu zagrebačku tvrtku, papir se ovdje detaljno sortira, pakira i šalje prema tvornicama. Cijena po kojoj papir prodaju ovisi o vrsti i kvaliteti.
"Mi smo momentalno jedini koji imamo licencu za izvoz kartona za Kinu i najveći izvoznici kartona za Kinu iz Hrvatske. Naš papir nakon klasificiranja i sortiranja završava direktne u tvornici. Neke u Hrvatskoj kao što je Belišće i ostale tvornice u Europi!", kaže Fatmir Ademi, direktor Reoma grupe.
Raspravu o tome baca li se sve u isti koš, pa na istu
hrpu početkom godine rasplamsala je jedna snimka, koja je na
prvu potvrdila sumnje djela građana.
No pokazalo se - podzemne kante su različitih boja, ali pune
istog sadržaja.
"Ja bih volio razbiti tu famu koja vlada i među građanima i u medijima, da to sve ide u isti koš! Ne ide u isti koš", kaže Goran Bradić, voditelj podružnice Čistoća.
Na Jakuševac ide miješani komunalni otpad. Papir ide u ovu tvornicu na istoku grada. Staklo u dvije tvornice, a jedna od njih je ona za proizvodnju staklene ambalaže u Humu na Sutli. Metal pak ide u privatnu tvrku u Jankomiru. I to su sirovine na kojima grad zarađuje. Biootpad koristi Holdingova tvrtka Zrinjevac.
Problem je plastika. Do jučer ju je otkupljivala ista tvrtka koja je uzimala i papir. No zbog cijene na svjetskom tržištu, plastiku im se više ne isplati otkupljivati.
"Što se tiče plastike grada Zagreba, to je roba koja nema nikakve vrijednosti i koja se treba naplaćivati zbrinjavanje te vrste plastike", kaže Ademi,
Kako god bilo, do 2020. svi gradovi u Hrvatskoj moraju odvojeno prikupiti i reciklirati 50 posto papira, plastike, stakla i metala. U zagrebačkoj Čistoći tvrde da su sada na 33 posto. No većina Zagrepčana ima samo plave i zelene kante...
Krajem godine imat će i za biootpad i vrećice će imati za plastiku i metal.
Spremnike za staklo neće dobiti. Oni će se i dalje bacati u kontejnere na zelenim otocima.
A iz svih tih šarenih kanti, dobro je znati, svaki otpad ide na svoje mjesto.
