Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su u četvrtak prijedlog Zakona o izbornim jedinicama.
Plenković je naglasio da je riječ isključivo o manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica pri čemu će samo 22 posto birača promijeniti izbornu jedinicu u kojoj su sada.
Izmjene zakona u prvo saborsko čitanje bit će upućene prije ljetne stanke u zasjedanju, da bi se drugo čitanje onda održalo nakon ljetne stanke, odnosno u prva dva tjedna rujna, te zakon stupio na snagu s 1. listopada, budući da potkraj rujna, temeljem odluke Ustavnoga suda, prestaje važiti sadašnji Zakon.
Plenković 'dovoljkaš'
Premijer je kazao da je izmjenama zakona trebalo osigurati jednaku težinu glasa, da izborne jedinice što je više moguće prate administrativne granice (županija, općina, gradova) te da odstupanja broja birača ne smije po pojedinoj izbornoj jedinici ne smije biti veća od plus, minus pet posto.
"U političkom smislu, kao Vlada smo željeli postići da zadržimo postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojima se u Hrvatskoj bira 14 zastupnika. Dakle, Ustavni sud je nama dao mogućnost da, temeljem onoga što su kazali, praktički modificiramo postojeći sustav i da ostvarimo jednakost, jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Hrvatski sabor", rekao je Plenković.
Je li premijer ovim rješenjem uspješno ostvario svoju namjeru, komentirao je na Net.hr politički analitičar i profesor filozofije Žarko Puhovski koji uvodno naglašava kako je paradoksalno da su, kad se raspravljalo o donošenju prijedloga, i oporba i profesori ustavnog prava tražili da Ustavni sud intervenira u neustavni postupak donošenja zakona.
"Ustavni sud se ne može baviti zakonom koji nije donesen, jer mu je to zakonom zabranjeno, osim ako se radi o referendumskom pitanju, a u ovom slučaju o tome nije riječ", kaže Puhovski. ističe da vlada potpuna pomutnja te ne čudi što se ljudi ne mogu tako lako snaći, a ocjenjujući prijedlog izmjena, dodaje:
"Plenković se pravi dovoljkaš. Napravi za dvojku najmanje što se mora, da ne padne razred. Tu je malo odrezao, tu je malo dolijepio - to je od početka obećavao."
Nije istina da zakon treba donijeti do 1. listopada
Puhovski smatra kako je novim prijedlogom situacija u Zagrebu popravljena. Neke jedinice, poput X. su, kaže, zadane te se ovdje i u Slavoniji ništa ne može popraviti. Smatra da je III. jedinica dobro napravljena, ali i da su sumnjive one koje su dosta rezane, poput IV. i V. izborne jedinice.
"No, tu se zaista može još samo raspravljati 'ide li selo k vama ili meni'", slikovito dočarava Puhovski koji kaže da se očito nije išlo u ozbiljne promjene te smatra da se rasprava vodila na potpuno pogrešnom nivou.
"Nije stvar u tome da je HDZ trebao pozvati oporbu nego stručnjake", kaže analitičar priznajući da rezultat, budući da je u pitanju politička odluka - da se ide u najmanje moguće izmjene - vjerojatno ne bi bio puno drugačiji. Međutim, naglašava, nije istina da zakon mora biti izmijenjen do 1. listopada.
"Stari zakon prestaje važiti 1. listopada, ali kako u tom razdoblju nema izbora, to je potpuno nevažno. Zakon mora biti donesen do kraja godine, jer se promjene ne mogu donositi u godini u kojoj se izbori događaju. Dakle, ima vremena za ozbiljniju raspravu, ako bi to netko htio", smatra Puhovski.
Problem političkog pluraliteta
Ipak, analitičar smatra da dosadašnji prijedlozi za raspravu ne obećavaju previše. GONG-ov zahtjev - prema kojem bi se temeljem mjesta dobivenih u pojedinim jedinicama uveli različiti brojevi mjesta u sabornici - smatra neobičnim.
"Ako imate na primjer pet mjesta koja daje jedna izborna jedinica i drugu, koja daje 20 mjesta, onda je na različite načine prezentiran politički pluralitet koji postoji u toj izbornoj jedinici. U najboljem slučaju, u prvu jedinicu može ući samo pet opcija, ali i jedna opcija koja može dobiti svih pet mjesta. Nasuprot tome, teško da će izborna jedinica s 20 mjesta dobiti jedna opcija pa će ovdje različit broj njih ući u pluralitet. To bi značilo da birači u takvim jedinicama konzumiraju veću količinu prava na pluralnost, a o tome se gotovo uopće nije raspravljalo, iako je također dio ustavnog prava", pojašnjava Puhovski.
Za prijedloge oporbe, pak, kaže da 'kao i obično nisu jasno formulirani'. Na kraju, dodaje Puhovski, imamo samo dvije opcije: jedna - potpuno nerealna, iako potrebna - da se ozbiljnije pretresu i Izborni zakon i izborne jedinice i drugi, da 'prolaze dvojkaši'.
"Ovdje se za HDZ i većinu radi baš o tome da prođu razred. Da uđu u iduću godinu da mogu organizirati izbore i tome ovaj prijedlog odgovara. On ni po čemu nije naročito dobar, ali nije ni skandalozan", ocjenjuje Puhovski.
Nepouzdan popis birača
Isti model, iste posljedice, ali postoji ovdje još jedan paradoks, a to je da se u ovom prijedlogu o izbornim jedinicama polazi od popisa birača koji je 'notorno nepouzdan', upozorava Puhovski. Smatra, stoga, da bi umjesto popisa birača trebalo gledati manje nerealan popis stanovništva.
"Sada se jedino možemo nadati da su odstupanja od realnosti u popisima birača podjednaka u svim izbornim jedinicama, ali ne znam na osnovu čega bismo se to nadali, osim da imamo sreće", kaže Puhovski. Naime, podsjeća, nisu iz svih dijelova zemlje ljudi podjednako odlazili u inozemstvo niti su u sve dijelove Hrvatske jednako doseljavali ljudi koji imaju pravo glasati. Tu će se opet, smatra analitičar, popis birača u Zagrebu vjerojatno pokazati najboljim, ali problem Zagreba je taj što ovdje doseljavaju ljudi iz cijele zemlje, a često nisu ovdje prijavljeni.
"Tako da, imamo kulu u pijesku. Sada ne možemo drugo nego čekati izbore, a na izborima će se pokazivati vjerojatno dosta velike razlike u izlaznosti, koje neće biti toliko posljedica realne nemotiviranosti birača nego će biti pitanje u kojoj mjeri je izrada popisa birača približan realnom stanju na pojedinom biračkom mjestu", upozorava Puhovski.
Pomalo orbanovski
Komentirajući premijerovu izjavu da samo 22 posto birača mijenja izborne jedinice, Puhovski ocjenjuje da to vjerojatno nije loše ali ga, kaže, puno više zanima kako stoje pojedine stranke.
"Ovdje opet ne možemo složiti analizu, jer su se sve stranke osim HDZ-a raspale. Ne možete SDP uspoređivati sa SDP-om od prije četiri godine. Možemo! nije uopće postojao", podsjeća Puhovski naglašavajući još jednom kako se model izbornih jedinica radi bez ozbiljnih statističkih pretpostavki, dijelom zato što se obrazlaže hitnjom iako, ponavlja, ona nije tako velika kao što se tvrdi.
Htjeti biti dvojkaš je politički legitimno. Ono što nije jest činjenica da se sve radi bez stručnjaka i da si premijer dopušta ono što je ispod njegovog nivoa, kaže Puhovski:
"A to je da skupinu profesora s ustavnog prava proglašava skupinom ljevičara, kao i to da mu jedan od tih profesora nemušto odgovara da ljevica nije ustavna kategorija, što pokazuje da ni kod ustavnih profesora nije baš sve jasno, jer u Ustavu se u 3. članku govori o političkom pluralizmu kao jednoj od vrijednosti. Ne vidim kako bi višestranački demokratski sustav funkcionirao bez ljevice i desnice, dakle nije istina da to nema veze s ustavnim pravom, ali je istina da se profesore kao skupinu ljudi politički smješta, jer se premijeru ne sviđa to što se njima ne sviđa to što on radi", kaže Puhovski zaključujući da sve ovo doista djeluje 'pomalo orbanovski'.
