Brojni potrošači u Dalmaciji iznenađeni su znatno većim računima za struju, a slično bi se uskoro mogli početi događati i potrošačima u drugim dijelovima Hrvatske, piše Novi list.
Naime, savjetnik za energetiku udruge Splitski potrošač Nenad Kurtović upozorava da će više morati plaćati svi oni koji se griju na struju i koriste trošila sa visokom snagom – etažna centralna grijanja, protočne bojlere i slično. Stvar je u tome da je HEP dužan svim potrošačima do 2030. godine zamijeniti postojeća brojila za struju digitalnima, za daljinsko očitanje, pri čemu se onda potpisuju i novi ugovori s potrošačima o korištenju elektromreže, odnosno dobivaju nove elektroenergetske suglasnosti.
Početnom primjenom novih Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom koje je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), spuštena je s 30 na 20 kilovata granica ulaska u tzv. crveni tarifni model, u kojem se, za razliku od plavog i bijelog tarifnog modela, naplaćuje i trošak obračunske vršne radne snage. Zbog toga će se za sve potrošače koji već imaju ugovorenu priključnu snagu iznad 20 kilovata, i za sve one za koje se ustanovi da koriste priključnu snagu veću od 20 kilovata, značajno povećati računi.
Prebacivanja u crvenu tarifu
"Kao u Dalmaciji, isto će se događati svuda gdje kućanstva troše više električne energije nego što je to u prosjeku slučaj, i pritom angažiraju veću snagu. Oni će automatizmom 'upasti' u razred crvene tarife, koju je do sada plaćalo oko 26.000 potrošača u kategoriji poduzetništvo i oko 9000 u kategoriji kućanstvo. Po starim Općim uvjetima snaga se na računima za struju naplaćivala za priključnu snagu iznad 30 kW, dok su ostali, ispod te granice, plaćali samo mjesečni paušal od 20 kuna. Sad će, međutim, već za snagu iznad 20 kW plaćati mjesečni paušal od 50 kuna i još 51 kunu za svaki registrirani kilovat", kaže Kurtović, te kao primjer navodi, da ako kućanstvo ima protočni bojler snage 18 kW, a istodobno je upaljena i pećnica, televizor ili računalo, plus hladnjak, začas će se premašiti 20 kW.
"Nije, dakle, riječ ni o kakvom luksuzu, niti samo o kućanstvima s više manjih stambenih jedinica (moguće i apartmana), već i o sasvim običnim kućanstvima koja koriste trošila veće snage, a griju se na struju. Snaga se u crvenom modelu ne naplaćuje za vrijeme niže tarife, zimi od 21 do 7 sati, a ljeti od 22 do 8 sati, no centralno grijanje na struju koristi se danju, jednako kao i gotovo sva značajnija trošila u kućanstvu", upozorava Kurtović. Građani su tako dovedeni u novu situaciju bez da ih se na to prethodno upozorilo.
"HEP ih je morao upozoriti, obavijestiti hoće li prihvatiti novu, veću priključnu snagu ili neće, odnosno, ako neće, da im se ugrade limitatori na snagu do koju se odluče. No i u tom slučaju onda treba mijenjati trošila, kupiti ona koja imaju manju snagu, što je opet trošak", tvrdi Kurtović. Dodaje da upozorenja dijelom nije bilo i zato što je naplata potrošnje isporučene električne energije u univerzalnoj usluzi (gotovo 90% kućanstava u RH) iz HEP-ODS-a otišla u HEP Elektru. Naime, HEP ODS je onaj koji utvrđuje i naplaćuje priključnu snagu, te opskrbljivaču dostavlja sva očitanja, a s potrošačima više preko računa nema kontakata. Ako kućanstvo troši 600 kilovatsati struje mjesečno, pri čemu 70% u višoj, a 30% u nižoj tarifi, sad će u crvenoj tarifi samo snagu morati platiti nešto više od tisuću kuna, pa će mjesečni račun za toliku potrošnju porasti sa 573 na čak 1757 kuna, dakle troškovi će se utrostručiti.
Smanjenje opterećenja mreže
Nova pravila HERA-e za namjeru su imala poticanje kupaca na ravnomjernije trošenje energije, kako se ne bi opterećivala mreža. to bi se moglo napraviti prebacivanjem što većeg dijela potrošnje na noćno razdoblje, no pitanje je kako to učiniti tijekom sezone grijanja, ali i ljeti, kad se masovno koriste klimatizacijski uređaji. "U svakom slučaju, za to se ne bi smjela koristiti 'kaznena' tarifa, jer kako drugačije nazvati novi način obračuna koji je ušao u primjenu preko novih Općih uvjeta, a ne putem metodologije za izračun cijena – kako propisuje Zakon o energiji i Zakon o tržištu električne energije", smatra Kurtović.
HERA pak kaže kako HEP-ODS postupno provodi prebacivanje obračunskih mjernih mjesta kupaca sa snagom većom od 20 kW iz tarifnog modela Bijeli ili Plavi (kod kojih obračunska vršna radna snaga nije tarifni element) u tarifni model crveni. Dodaje i da, prema podacima HEP-ODS-a, potkraj 2017. godine bilo je oko 13.000 kupaca s izdanim elektroenergetskim suglasnostima s priključnom snagom između 20 i 30 kW, koji nisu bili razvrstani u tarifni model Crveni.
"U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom koliki je udio kupaca iz kategorije kućanstvo u tom broju, ali procjenjujemo da je njihov udio malen. Svi navedeni kupci neće nužno biti prebačeni u tarifni model Crveni. Ako kupac utvrdi da nema potrebu za korištenjem snage veće od 20 kW, može zatražiti od HEP-ODS-a da mu ograniči snagu na 20 kW, te ostati u tarifnom modelu Bijeli. U protivnom, kupci s priključnom snagom većom od 20 kW bit će prebačenu u tarifni model Crveni, uključujući kupce koji koriste električne bojlere velike snage (cca 24 kW). Radi se o tzv. protočnim bojlerima koje karakterizira izrazito velika snaga", navodi HERA, te dodaje kako mogući porast ukupne cijene električne energije (mjesečnog računa) radi prebacivanja određenog kupca iz modela Bijeli/Plavi u model Crveni ovisi o načinu korištenja snage.
Svi korisnici financirali nekolicinu
"Kod kupaca koji ravnomjerno koriste snagu, a naročito kod kupaca koji dio opterećenja (potrošnje) prebace u noćno razdoblje, ne mora doći do poskupljenja. Kod kupaca koji izrazito neravnomjerno (sporadično) koriste snagu, može doći do značajnog povišenja ukupne cijene električne energije. Kupci koji koriste protočne bojlere karakterističan su primjer. Ako takav kupac u obračunskom mjesecu ostvari vršnu snagu (tijekom dana) od 24 kW, te potrošnju od 800 kWh, račun za električnu energiju će u slučaju primjene modela Crveni značajno porasti, za oko 1000 kuna, ili 160 posto", objašnjavaju iz HERA-e.
"U navedenom slučaju radi se o veoma velikoj snazi za kućanstva, koja odgovara snazi mnogih manjih poslovnih zgrada, uz izrazito neracionalno korištenje mreže, što je uvjetovano načinom rada protočnog bojlera. Faktor iskorištenja snage u ovom primjeru iznosi svega 4,6%. Zbog toga bi masovnija primjena trošila poput navedenog protočnog bojlera dovela do potrebe za velikim pojačanjima elektroenergetske mreže, što bi morali financirati svi kupci električne energije", zaključuju.
Za kraj upozoravaju kako je važno da kućanstva koja koriste veći broj protočnih bojlera velike snage, poput zgrada s apartmanima, da se svi oni ne koriste u isto vrijeme.
