Prema anketnom istraživanju kojeg je od 22. do 27. travnja na 1.200 ispitanika ekskluzivno za N1 Televiziju provela tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu, HDZ bi na predstojećim izborima za Europski parlament mogao imati daleko najviše razloga za zadovoljstvo: Raspoloženje birača u ovom trenutku pokazuje da bi HDZ osvojio čak šest mandata u Europskom parlamentu. SDP bi osvojio tri mandata, dok bi Živi zid, Most i Amsterdamska koalicija osvojili po jedan.
Osvjajaju trećinu glasova, a pola mandata
Govoreći u postotcima, HDZ bi prema predviđanjima Oraclumove ankete na izborima osvojio 36,1% glasova. SDP bi bio drugi s 20,5% glasova, a treća bi snaga u državi bio Živi zid s 9,7% glasova. Četvrti bi bio Most sa 7,4% glasova te bi, od listi koje bi osvojile mandat, Amsterdamska koalicija osvojila 6% glasova.
Start najbliži pragu
Start Dalije Orešković ostao bi na 3,4% podrške, u stopu bi je slijedila lista Mislava Kolakušića s 3,2% osvojenih glasova. Neovisni za Hrvatsku bi dobili 2,9% podrške građana, Suverenisti 2,4%, a lista Milana Bandića 2,2%.
HNS-u 1,2 posto glasova
Drugi najvažniji koalicijski partner HDZ-a u Vladi, HNS, bi dobio 1,2% glasova. Stranka Pametno osvojila bi 1,1% glasova, a koalicija Zelene ljevice (Možemo, OraH, Nova ljevica) točno 1 posto glasova. Još jedan partner u Vladi koji ide samostalno na ove izbore, HSLS, osvojio bi 0,6% glasova na izborima za Europski parlament, dok bi svi ostali dobili 2,3%.
Tko može računati na preferencijalne glasove
Kada je riječ o preferencijalnim glasovima, na HDZ-ovoj listi nema nikakvih iznenađenja: ispitanici su birali ili listu, ili prvoga na listi - Karla Resslera. Slijedom toga u Europski bi parlament ušlo prvih šest kandidatkinja i kandidata s liste, a to su, uz Resslera, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Sunčana Glavak i Marijana Balić.
Borzan bi od SDP-ovaca ostvarila najbolji rezultat
Na SDP-ovoj listi Biljana Borzan je preferencijalno češći izbor ispitanika od Tonina Picule, i ostvarila bi najbolji rezultat na listi. Treći bi, zanimljivo, zahvaljujući preferencijalnim glasovima, bio posljednji na listi - Ranko Ostojić.
Najbolji rezultat na listi Živog zida ostvario bi Ivan Vilibor Sinčić, dok je Branimir Bunjac drugi izbor. Na listi NL Most najbolji bi rezultat ostvario Božo Petrov. Zanimljiva je situacija u Amsterdamskoj koaliciji: daleko najbolji rezultat među ispitanicima ostvaruje Anka Mrak-Taritaš, posljednjeplasirana na listi. Drugi izbor prema preferencijalnim glasovima je Krešo Beljak, a tek posljednji Valter Flego, inače prvi na listi.
O istraživanju
Oraclumovo istraživanje je specifično jer nadilazi okvire standardnog anketiranja te stoga ne računa statističku pogrešku u klasičnom smislu, već donosi distribucije vjerojatnosti ishoda. Rezultati istraživanja su oni za koje Oraclumova inovativna BASON metodologija procjenjuje da imaju najveću vjerojatnost da će se dogoditi.
Metodologija se temelji na dva koncepta zbog kojih nije potrebno koristiti modele koje koriste klasične anketne metode u prilagodbi svojih uzoraka: mudrost masa i mrežna analiza prijateljstava na društvenim mrežama. Ispitanike se ne pita za koga će glasati već za koga misle da će pobijediti na izborima, te za koga misle da će glasati njihovi prijatelji, obitelj, susjedi. Svaki pojedinac ima neko mišljenje o tome kakav će biti konačan ishod izbora.
To mišljenje temelji se na trenutnim anketama, na informacijama koje dobiva od okoline (mediji, prijatelji, kolege s posla, društvene mreže) te na informacijama koje dobiva od politički bolje informiranih pojedinca. Na temelju toga moguće je agregiranjem svih pojedinačnih različitih mišljenja dobiti točnu predikciju konačnog ishoda bez nužnosti reprezentativnog uzorka populacije.
