Iako je javnosti poznato da je Hrvatska gospodarski zaostala za svim srednjoeuropskim državama, osim Bugarske, pitanje je koliko joj je poznato da plaće u tim državama, koje su Hrvatskoj prije tri desetljeća gledale u leđa – u posljednje dvije godine rastu nezapamćenom brzinom, dva-tri puta većom od onih u Hrvatskoj.
- Plaće trebaju rasti i ne može ih se određivati dekretom, ali i predsjednica i premijer 'zaboravljaju' neke stvari
- Prosječna plaća od 1.000 eura u Hrvatskoj nije nerealna, ali pitanje je bi li zaustavila masovno iseljavanje
- SOR-ovcima raste 'plaća', a sad mogu i lakše naći posao, ali ta je mjera i dalje duboko problematična
Plaće u Hrvatskoj trenutačno iznose 6.400 kuna, odnosno oko 860 eura. Po tome se Hrvatska nalazi negdje u sredini među 11 novih članica EU-a, u kojima se zaposleni masovno osjećaju potplaćenima. Međutim, ako se nastavi sadašnji trend, sve srednjoeuropske zemlje za koju godinu prestići će Hrvatsku i po plaćama, i po životnom standardu, upozorava Novi list.
Za usporedbu, plaće su prošle godine povećane 2,6 posto u razvijenim zemljama zapadne Europe, zbog skorih izbora za Europski parlament i straha vladajućih krugova od širenja tzv. populističkih pokreta. U Hrvatskoj, u prošlih pet godina, plaće nominalno rastu po stopi od oko četiri posto. Međutim, u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj plaće napreduju po stopama od osam do 15 posto godišnje, prema podacima njihovih nacionalnih statističkih službi i prema izvješćima agencija.
Jedan od povoda za nagli rast plaća jest to što spomenute zemlje srednje i jugoistočne Europe imaju visoke stope gospodarskog rasta, od četiri do pet posto godišnje, dvostruko veće od Hrvatske. Međutim, pravi razlog za bolje nagrađivanje zaposlenih u tome je što Poljska, Mađarska, Češka ili Rumunjska žele zadržati ljude u domovini, omogućujući im viši standard. Zbog masovnog iseljavanja proteklih godina te su države danas ostale bez dovoljno radnika pa je broj nezaposlenih u njima pao na samo tri do četiri posto.
Prosječna neto plaća u Rumunjskoj početkom ove godine popela se na oko 620 eura, što je oko 50 posto više nego prije dvije godine. Samo prošle godine plaće medicinskog osoblja, nastavnika i profesora skočile su oko 30 posto, prema Romania Insideru. Budući da se osjetio i manjak građevinskih radnika, njihove su plaće početkom ove godine skočile za 40 posto, zahvaljujući osjetnom povećanju minimalne plaće. Bruto plaće građevinskih radnika istodobno su porasle samo 13 posto, jer se vlada odrekla dijela poreza.
Međutim, plaće zaposlenih u rumunjskom javnom zdravstvu od ožujka su se povećale za dodatnih 70 (sedamdeset) posto. Medicinska sestra ima plaću od najmanje 556 eura, a ona s višom stručnom spremom najmanje 645 eura, ne računajući obilne bonuse. Liječnici opće prakse primaju najmanje 1.960 eura. Zbog prekovremenih sati i rada u hitnoj službi liječnici mogu mjesečno zaraditi i dvostruko više, tvrdi Romania Insider. Najbolje plaćeni zdravstveni djelatnici primaju više od 4.000 eura mjesečno.
To golemo povećanje primanja liječnika u Rumunjskoj, koji sada mjesečno dobivaju više od kolega u Hrvatskoj, bilo je isprva planirano do 2022. godine, korak po korak. Ali vlada u Bukureštu odlučila je ubrzati stvari, jer je toj zemlji, očito, dogorilo do nokata.
Sličan razvoj događaja zahvatio je ostale srednjoeuropske zemlje, iako stanje u njima tako dramatično kao u Rumunjskoj. Bruto plaće u Mađarskoj u prošlim su dvjema godinama rasle po stopama od 12 posto, a početkom ove godine nastavljaju napredovati tempom od 10 posto, prema državnoj statistici. Tome treba dodati da je svaka žena mlađa od 40 godina, s najmanje tri godine radnog staža, dobila pravo na državni kredit od 32.000 eura za podizanje djece, kojeg neće vraćati ako njezina obitelj bude imala prinove. U Češkoj bruto plaće već dvije godine rastu po stopi od oko 8 posto, a u Poljskoj od 7 posto.
Vlada u Varšavi je potaknula skok bruto plaće Poljaka za 20 posto u dvije godine. Prosječna neto plaća u Poljskoj sada iznosi oko 870 eura. Valja podsjetiti da poljske obitelji već više od tri godine dobivaju od vlade oko 115 eura mjesečno po svakom djetetu nakon prvorođenog, sve do njegove punoljetnosti, što pridonosi boljem životnom standardu i natalitetu.
