Kada sam došla u banku kao obična građanka položiti 30 tisuća eura na štednju, ponuđena mi je prosječna kamatna stopa od 0,80 posto. No, kada sam kao poduzetnica zatražila kredit na isti iznos, u banci su mi ponudili kamatu u prosjeku između pet i sedam posto.
Razlika u onome što banka daje i uzima je višestruka. Vlasnik prijevoznog poduzeća koje zapošljava 400-injak ljudi i ima 300 kamiona, svoje je carstvo gradio i uz pomoć kredita i dobro zna što to znači.
"Svaka kamata koja je danas preko četiri i više posto je jednostavno neprihvatljiva i neprimjerena tržištu i gospodarstvu Hrvatske. Po mom mišljenju, ako je u Europi kamata ispod dva posto, ne vidim razloga da bi u Hrvatskoj trebala biti više od 50 posto od toga, ako smo toliko rizični. Pa mislim da bi kamata od 3 posto i nešto ispod tri posto bila primjerena našem gospodarstvu", kazao je Milan Vrdoljak, direktor tvrtke Ricardo.
Potres koji je izazvao Agrokor bit će
prilika da banke pokažu svoje pravo lice, smatraju
poduzetnici.
"Svjesno plaćamo nešto veću kamatu nego što smo mogli dobiti na
tržištu, iz razloga pouzdanosti i sigurnosti banke. Bojim se da
ćemo svi, u vremenima koja dolaze, imati priliku vidjeti da
li smo tu premiju plaćali uludo ili ne. Dolaze bremenita vremena,
pa ćemo vidjeti jesu li nam banke partneri ili nešto drugo",
objasnio nam je Milan Vrdoljak, direktor tvrtke
Ricardo.
U europskim zemljama banke već naplaćuju čuvanje novca jer ga je
previše, pa ga plasiraju po niskim kamatama. I u Hrvatskoj banke
imaju oko 165 milijardi kuna štednje građana, za gotovo nikakvu
naknadu, ali za razliku od spomenutih europskih zemalja – kada
taj isti građanin treba novac za pokretanje biznisa, skupo ga
plaća.
