Na pitanja članova Odbora posljednji je odgovarao bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, kojega je HDZ-ov Davorin Mlakar upitao misli li da mu je dosadašnja karijera otegotna ili olakotna okolnost.
"Državni odvjetnik je kao izvanbračno dijete, njega nitko ne voli, ne vole ga oštećeni, ne vole ga okrivljeni, javnost smatra da je mogao napraviti puno više, prima odgovornost i oštricu za sve što se događa u društvu", odgovorio je.
Laburist Dragutin Lesar svim je kandidatima postavio ista pitanja, a jedno od njih bilo je postoji li ustavna odredba o sekularnosti države.
"Nisam zamijetio odredbu koja bi govorila da Hrvatska nije sekularna država, iz čega izvlačim zaključak da ni jedna vjerska obilježja ne daju karakter ovoj državi", odgovorio je Bajić.
Za razliku od Bajića, većina kandidata znala je da u Ustavu izrijekom stoji kako su "sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države".
Dragan Zelić iz GONG-a kandidate je pitao podržavaju li inicijativu predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da se zatvorom kažnjava negiranje karaktera Domovinskog rata.
"Mislim da se treba držati načela – primjena zakona sucima, a donošenje političarima", dogovorila je Ivana Čalić, sutkinja koja je nepravomoćno osudila bivšeg premijera Ivu Sanadera i HDZ u procesu Fimi media.
Napomenula je da suci moraju biti svjesni da se javnim istupima dovode u opasnost da im se kaže kako su izišli izvan okvira svojih ovlasti ili da kompromitiraju svoje sudačke odluke.
SDP-ovu Gordanu Sobol zanimalo je bi li kandidati na Ustavnom sudu rušili zakonsku odredbu po kojoj će se diskvalificirati izborne liste koje ne zadovoljavaju tzv. žensku kvotu, odnosno one s manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola.
"Osobno, da sam zakonodavac, tu odredbu ne bih unijela u zakon", rekla je profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić.
Uvjerena je da je takvo ograničavanje pasivnog biračkog prava ekstremna mjera te da bi se bolji učinci postigli stimuliranjem lista koje promiču ravnopravnost spolova.
Bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić smatra da odluku o cijepljenju djece država ne treba u potpunosti prepustiti roditeljima, ocijenivši da je riječ o pravu djeteta na zdravlje.
Navela je da postoje zemlje u kojima je odluka prepuštena roditeljima, ali da djeca koja nisu cijepljena u takvim zemljama ne mogu pohađati javne škole i vrtiće.
Dugogodišnjeg zaposlenika Ustavnog suda Dubravka LjubićaIngrid Antičević Marinović (SDP) upitala je je li se ikada dogodilo da ustavni sud stavi čitav zakon izvan snage, kao u slučaju Obiteljskog zakona.
Kandidat je odgovorio kako ta odluka Ustavnog suda nema uporište ni u jednoj ustavnoj odredbi, no tumači kako manjkavi postupovni propisi Ustavni sud vode u ustavnopravni aktivizam.
Odvjetnika Šimu Savića SDP-ova zastupnica pitala je treba li Kazneni zakon snažnije štititi odvjetnike i suce u obavljanju njihovih dužnosti, s obzirom na posljednji slučaj ubojstva odvjetnika u Osijeku.
Savić je potvrdio da je zaštita odvjetnika nužna, kako bi im se omogućilo da pravnu zaštitu pružaju drugima, a pozitivnim je ocijenio Kazneni zakon s početka 2000-ih koji je ubojstvo odvjetnika, državnog odvjetnika i suca za obavljanja njihove dužnosti bilo kvalificirano kazneno djelo.
Taj je zakon, međutim, kasnije ukinuo Ustavni sud, s obrazloženjem da nije donesen po proceduri za donošenje organskih zakona.
Za ustavnu sutkinju po treći se puta kandidirala bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst kojoj je mandat istekao još 2010., no Sabor u dva pokušaja nije uspio pronaći dvotrećinsku većinu za popunjavanje njezina mjesta.
Šernhorst je podsjetila da Sabor nikada nije zatvorio proceduru imenovanja koja je počela 25. siječnja 2011.
"Poslodavci ne mogu raspisati novi natječaj, a da ne završe prethodni, međutim, to za Hrvatski sabor ne vrijedi", upozorila je Šernhorst.
Odbor za Ustav ponovo će se okupiti nakon dvotjedne stanke u zasjedanju i utvrditi suženu listu kandidata koje će predložiti Saboru.
Ustavne suce Sabor imenuje dvotrećinskom većinom, što znači da je, uz parlamentarnu većinu, potrebna i podrška HDZ-a, no međustranačke konzultacije koje bi trebale osigurati potrebnu većinu nisu počele.
Neslužbeno se doznaje da će SDP za ustavne suce predložiti Mladena Bajića, Sanju Barić i Ivanu Čalić, no u HDZ-u nisu skloni ni jednom od tih kandidata.
Smatraju da bi imenovanje ustavnih sudaca trebalo prepustiti novom sazivu, nakon parlamentarnih izbora, do kada će isteći manadat još petero ustavnih sudaca.
Bez obzira na istek mandata tih sudaca, nema bojazni da će Ustavni sud ostati bez kvoruma, jer svoju dužnost ustavni suci mogu obnašati i do šest mjeseci nakon isteka mandata, tumače zastupnici.
