Mišljenje o Cvitanovu izvješću stavljeno je na dnevni red vrlo brzo nakon što su na saborskom Odboru za pravosuđe odbili raspravljati o njemu bez Vladinog očitovanja. Iako mišljenje Vlade nije obvezujuće za Sabor sjednica je odgođena, a glavni državni odvjetnik je neobavljenog posla otišao taj dan s Markova trga. Taj je potez komentiran kao uvod u Cvitanovu smjenu, pa je i izvješće Vlade očekivano s velikim interesom. Međutim, njegov sadržaj prilično nas je razočarao.
Izmjene Zakona o državnom odvjetništvu
Iz njega je vidljivo da Vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa i glavni državni odvjetnik dijele slične stavove prije svega o Zakonu o državnom odvjetništvu. Njegove je izmjene Cvitan predložio, tražeći da se izmijeni dio kojim podrška godišnjem izvješću predstavlja podršku mandatu glavnog državnog odvjetnika. Iz Ministarstva pravosuđa najavljuju da su izmjene ovog Zakona u proceduri te bi, kao što je tražio i Cvitan, problematika Državnoodvjetničkog vijeća mogla biti regulirana zasebnim zakonom, a ne više Zakonom o državnom odvjetništvu.
Zanimljivo je da je Vlada u svom mišljenju upozorila tek na "nerazmjerno kratak prikaz upravnih sporova i upravnih predmeta. Riječ je o procesima u kojima se propituje zakonitost određenih odluka, a u Vladi smatraju kako su ti predmeti zapostavljeni u odnosu na ostale postupke u kojima sudjeluje DORH.
Greška u podacima
"Vlada Republike Hrvatske smatra potrebnim podrobno razraditi strukturu ovih predmeta - prema sadržaju, tijelima koje DORH zastupa, vrijednosti predmeta, uspješnosti u rješavanju istih te vrstama izjavljenih pravnih lijekova, te dopuniti izvješće dodavanjem grafičkih prikaza tih podataka, kako je učinjeno i u ostatku izvješća", stoji u mišljenju Vlade koja je primijetila i pogrešku u Cvitanovim podacima.
"Upozoravamo na neusklađenost podataka koji se odnose na upravne predmete, budući da se na 166. stranici izvješća navodi da je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno 2359 novih upravnih predmeta, dok se u tablici na 233. stranici izvješća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine navodi broj 2538 upravnih predmeta", stoji u mišljenju.
Znaju li suci Konvenciju o ljudskim pravima?
Izvješće Branka Hrvatina u stanju sudbene vlasti dobilo je od Vlade mišljenje bez ikakvog konkretnog stava. Doduše, iz Vlade napominju da je Europski sud za ljudska prava tijekom 2015. godine donio više presuda u kojima je utvrdio povrede Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uzrokovane postupanjem domaćih sudova - bilo da sudovi nisu pravilno primijenili Konvenciju ili čak mjerodavni domaći zakon.
"Broj i tematika predmeta koji su komunicirani Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava u 2015. godini upućuje na to da i dalje postoje nepoznanice u primjeni konvencijskog prava, kao i slučajevi neujednačene sudske prakse. O svim presudama u kojima je utvrđena povreda Konvencije Vrhovni sud Republike Hrvatske je obaviješten putem Stručnog savjeta za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava", upozorava se u mišljenju Vlade koje će u Saboru predstaviti ministar Ante Šprlje, njegova zamjenica Barica Novosel, te pomoćnica Maja Grubišin.
