MOST nezavisnih lista zalagat će se u Europskom parlamentu da se prilikom dodjele novčanih sredstava u obzir uzme kriterij masovnog iseljavanja iz Hrvatske, odnosno tražiti kompenzaciju zbog iseljavanja, poručili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare iz te političke stranke.
"MOST traži da se masovno iseljavanje iz nekih država članica EU uzme u obzir kao kriterij prilikom dodjele novčanih sredstava kako bi se mogla postići jednaka razvijenost unutra EU", kazao je čelnik MOST-a Božo Petrov.
Podsjetivši na temeljnu politiku EU-a poticanja jednake razvijenosti Petrov ističe da Hrvatska nikada neće moći postići jednaku razvijenost i da će se jaz u odnosu na razvijenije članice povećavati ukoliko se ne bude uzimalo u obzir masovno iseljavanje obrazovanog kadra.
"Ne slažemo se s politikom da budemo periferija Europe koja će za neke druge razvijenije zemlje proizvoditi obrazovani visokokvalificirani kadar", naglasio je.
MOST pritom nudi nekoliko rješenja, primjerice da se kroz program Obzor Europa unutra kojeg je na raspolaganju 96 milijardi eura više izdvaja za nove članice EU-a, ili primjerice da se više izdvaja za slabije razvijenije članice kroz Europsko istraživačko vijeće.
Osim toga, u MOST-u upozoravaju i na mogućnost da će u novom financijskom razdoblju EU tražiti od Hrvatske da projekte sufinancira s 30 posto, a ne kao dosad 15 posto vrijednosti te mogućnost povećanja članarine.
Bez visokokvalificiranog kadra nema gospodarskog rasta i razvoja, a do danas je gotovo 500.000 ljudi otišlo iz Hrvatske, naglasio je Petrov te pozvao građane da izađu na europske izbore i kazne "nesposobnost, nemar i nestručnost onih koji su dosad upravljali fondovima EU-a te daju priliku onima koji se bore za interese Hrvatske".
Kandidatkinja MOST-a na europskim izborima Ines Strenja Linić dodala je da će također otvarati teme kao što su otpornost zdravstvenog sustava, poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, te niz drugih zdravstvenih tema. Postoji cijeli niz tema i problema koji se mogu riješiti kroz europske fondove, rekla je.
Linić je komentirala i slučaj obiteljskog liječnika Gorana Jusupa iz Obrovca ocijenivši da su državne institucije zakazale, prvenstveno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je trebao prepoznati problem odnosno veliki odljev kartona, a nakon toga i Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora.
Spomenula je i gradonačelnika Obrovca Ante Župana koji je također liječnik za kojeg kaže da također nije prepoznao problem niti išta poduzeo.
