Prije nekoliko dana, u skladu s prilagodbom direktivama o oporezivanju cigareta EU-a, proizvođači cigareta su podigli cijene duhanskih proizvoda, a time je Hrvatska ispunila obvezu podizanja stope trošarina do devedeset eura po tisuću komada cigareta. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva starijeg od 15 godina ili ukupno oko 1,1 milijun pušača. Prosječni hrvatski pušač popuši jednu kutiju cigareta dnevno, čija je cijena dvadeset i više kuna, što znači da godišnje potroši na cigarete više od osam tisuća kuna. Ukupan trošak pušenja u EU procjenjuje se na na 544 milijardi eura, piše Glas Slavonije.
Unatoč visokim cijenama, kontinuirano raste prodaja
No, unatoč visokim cijenama duhanskih proizvoda, u duhanskoj industriji bilježe stalan rast prodaje.
Stručnjaci stoga ističu kako u borbi protiv pušenja država treba istovremeno provoditi više mjera, kao što su zorna upozorenja, bezlična pakiranja, zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, organiziranje klinika za odvikavanje i slično, a posebno su efikasni visoki porezi na duhanske proizvode.
Istraživanja o efektu zastrašujućih fotografija na kutijama za sada pokazuju različite rezultate. Tako, prema studiji Sveučilišta u Baselu, uznemirujuće poruke na kutijama cigareta koje upozoravaju na moguće fatalne posljedice pušenja u biti tjeraju ljude da zapale cigaretu. Takav je učinak povezan sa psihološkom teorijom poznatom kao “teror-menadžment”, prema kojoj neki ljudi osjećaju tako ekstremnu anksioznost zbog mogućnosti umiranja da trebaju konstantno nečim poticati samopouzdanje kako bi se s time mogli nositi. Oni koji samopouzdanje crpe iz pušenja, jer se zbog toga osjećaju seksepilno ili “kul”, počet će još više pušiti kako bi nadvladali vlastite strahove. U sustavnom pregledu što ga je u svibnju objavio Cochrane rezultati su pokazali da se prevalencija pušenja zbog pakovanja cigareta smanjila tek za oko 0,5 posto.
Zastrašujuće fotografije nisu polučile željeni efekt
"Jedan od problema također je i to što se ljudi na različite načine snalaze kako ne bi morali gledati zastrašujuća upozorenja i fotografije. Sjećam se, bila sam 2003. godine na ljetnoj školi u Kanadi. Oni su tada uveli prve kutije sa slikama. U našoj grupi bila je jedna kolegica koja je pušila pa mi je dala više kutija. Ja sam ih donijela na povjerenstvo u ministarstvo i pokazala im. No i u Kanadi i u Hrvatskoj ljudi koji nisu htjeli prestati pušiti, odnosno koji nisu bili motivirani za promjenu, brzo su se snašli - nabavili su si tabakere. U kioscima se također mogu kupiti gumene kutije u koje se cigarete mogu spremiti tako da se upozorenja ne vide. Zato kažem da jedna intervencija sama za sebe nikada nije dovoljna", rekla je psihijatrica, doc. dr. Marta Čivljak.