Sindikat Akademska solidarnost danas je u izjavi za javnost, komentirajući pitanje međunarodnog Anti-krivotvoriteljskog trgovinskog sporazuma (ACTA-e), doveo u pitanje uopće koncepte autorskih prava i intelektualnog vlasništva koji se prilikom razmatranja tih tema tretiraju kao samorazumljive polazne točke.
Prema mišljenju sindikalista, pažnju treba usmjeriti na osporavanje tih koncepata postuliranjem ideja zajedničkog intelektualnog dobra i kolektivnog karaktera znanja, te na potrebu borbe protiv kapitalističkom sustavu svojstvenog procesa ograđivanja i komercijalizacije zajedničkog dobra.
Čitava ekonomsko-politička logika zaštite intelektualnog vlasništva, ističe se u izjavi za javnost, temelji se na imperativu da se sve stvari i iskustva svede na novčane ekvivalente, njihovu razmjensku vrijednost. Kako bi se javni govor pretvorio u javnu raspravu, treba ga, drže u sindikatu, okrenuti naglavce i protresti.
Pokradeni genij vs. društveno porijeklo znanja i umjetnosti
"Kultu pokradenog 'genija', koji tobože neponovljivo i ni iz čega stvara djelo čiji je vlasnik, valja suprotstaviti društveno porijeklo znanja i umjetnosti. Bez obzira govorimo li o intertekstualnosti, derivativnom karakteru umjetnosti, znanstvenoj razmjeni ili konstitutivnoj nemogućnosti postojanja privatnog jezika, svakom 'geniju' prethodi minuli umreženi kolektivni rad. Intelektualna sredstva za proizvodnju posuđena su, a kako bi novim generacijama bila dostupna, treba ih i vratiti", mišljenje je članova Akademske solidarnosti.
Sindikalisti, naime, ne smatraju da rad autora ne treba biti plaćen. No, ističu, zbog nejednake moći pregovaračkih pozicija autora s jedne, te korporacija s druge strane, od tog rada najveću korist imaju nakladnici i izdavači te kompanije za zaštitu autorskih prava.
"Zanemarimo li tu disproporciju i krenemo se baviti ACTA-om i sličnim ugovorima isključivo iz rakursa zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva, možemo se lako naći u poziciji da se umjesto za pravo intelektualnog radnika na plaćeni rad borimo za pravo intelektualnog poduzetnika na ubiranje rente s ograđenog dijela zajedničkog dobra", upozoravaju iz Sindikata.
Članovi Akademske solidarnosti ovim su se putem pozvali i na izjavu inicijative STOP ACTA! koju podržavaju, a u kojoj stoji: "...ako raspravljamo o autorskim pravima, treba reći da su digitalne mreže donijele izobilje kulture i znanja tamo gdje je u analognom svijetu vladala oskudnost. Izobilje se ne da vratiti u oskudnost bez pravnog, institucionalnog, tehnološkog ili ekonomskog nasilja". Suprotstaviti se tom nasilju, upozoravaju iz sindikata, znači suprotstaviti se dominaciji doktrine koja je tržište učinila dogmom i povjerovati u mogućnost dobrobiti svih društvenih subjekata.
Prostora za analizu još ima
Iz Akademske solidarnosti ističu i kako su zamjerke sporazumu ACTA u medijskom prostoru uglavnom su ukazivale na prijetnje aspektima ljudskih i građanskih prava, dok je u manjoj mjeri problematiziran niz vezanih tema kao što su nedemokratsko donošenje trgovinskih sporazuma, porast globalne nejednakosti, problemi s tretmanom generičkih lijekova, pravo na plaćeni rad, pitanje vlasništva nad patentima za biljne sorte sjemena, nejednaka dostupnost medicinskih i znanstvenih istraživanja i otkrića, problem plagijatorstva, provedba uredbi s obzirom na stanje na terenu, itd.
Svaki od ovih uvida, smatraju u sindikatu, ukazuje na zaseban dio širokog problemskog sklopa unutar kojeg je moguće provoditi analizu.