Istraživanje dvoje znanstvenika s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, Alexandre de Figueiredo i Heidi J. Larson, objavljeno u Natureu, između ostalog otkriva da Hrvatska do sada nije uspjela cijepiti čak niti sve one koji su krajem prošle godine bili voljni cijepiti se protiv covida-19.
Riječ je o detaljnoj analizi podataka iz niza zemalja svijeta kako bi se objasnili uzroci odbijanja cjepiva u pojedinim zemljama.
Jedna od tih zemalja je i Hrvatska, koju se na nekoliko mjesta uzima skoro kao primjer većinskog stava javnosti protiv cijepljenja, a indikativno za razumijevanje stanja danas u našoj zemlji, jest to što se analiza iz Naturea poziva na podatke iz istraživanja o raspoloženju prema cijepljenju ili necijepljenju koje je još između listopada i prosinca 2020. proveo WIN International.
"S druge strane, u zemljama poput Srbije (62%), Hrvatske (59%), Francuske (56%) i Libanona (56%), velika većina stanovništva još nije uvjerena da se treba cijepiti", objavljeno je tada.
Do danas, znamo, u Hrvatskoj se cijepilo samo 52 posto odraslih, odnosno pukih 43 posto ukupnog stanovništva.
Pa ako uzmemo da je Francuska, primjerice, unatoč raspoloženju prije nešto malo manje od jedne godine u rangu jedne Hrvatske, do sada ipak uspjela potpuno cijepiti čak 64 posto stanovnika i ne zafrkava se nego s cijepljenjem ide i dalje, i to milom ili silom, postavlja se pitanje, zašto zemlje poput Hrvatske ili Srbije s tek 41 posto cijepljenih statistički djeluju poput antivakserskog dna Europe?
Predsjednik Vlade Andrej Plenković tome se prije tjedan dana iskreno nije mogao načuditi:
"Zašto se moglo cijepiti više Danaca, Nijemaca i Francuza? Što su oni pametniji od nas? Koji je catch? Ja se stalno pitam ima li neki problem da ja, kad gledam komparativnu analizu, vidim da ima zemalja, evo Malta, turistička zemlja ima 91% procijepljenih s dvije doze. Isto hoće imati turizam, isto od njega žive. U čemu je catch? Meni to nije jasno."
Prema svjetskim zdravstvenim statistikama Bosna i Hercegovina cijepila je do sada samo 13 posto stanovnika. Samo što Hrvatska apsolutno nije u poziciji ove jadne zemlje, rastrgane i uništene partikularnim geopolitičkim svinjarijama i lokalnom utrkom u uskim međusobnim pakostima.
Hrvatska je po stanovništvu, članstvu u EU-u i mnogočemu drugom neusporedivo bliža Portugalu, koju je čak debelo pretekla u brzini i količinama nabavke cjepiva, a kojemu je, recimo, turizam također jako važan za ekonomski opstanak. Ipak, Portugal je do sada cijepio već više od 80 posto svojih ljudi.
Globalno, kao prosjek u 32 zemlje svijeta koje su uzeli promatrati, statistički se pronašlo koji je segment čovječanstva najskloniji cijepljenju:
"Također smo pronašli, promatrajući sve zemlje, da ako je osoba muškarac, stariji ili je višeg stupnja obrazovanja, da je veća vjerojatnost da će prihvatiti cijepljenje."
I opet u Hrvatskoj imamo suludu situaciju. U našoj zemlji starijih od 65 godina, znači onih iz rizičnije skupine, necijepljeno je čak 35 posto. To doduše jest daleko iznad nacionalnog prosjeka i u tom dijelu cijepljenje jest uspješnije, ali je nevjerojatno da udio cijepljenih nakon 69 godina rapidno samo pada, ako se promatraju sve starije i starije generacije.
Ako se promatraju dodaci istraživanju iz Naturea, sve redom oni isti statistički podaci još s kraja prošle godine, vidi se da su znanstvenici, a tako i državne institucije diljem svijeta, pa tako i one u Hrvatskoj, sve to mogle lako proučiti još od prosinca 2020.
U tim dodacima, između ostalog, detaljno se navodi raspoloženje ili protivljenje cijepljenju građana po dobi, po obrazovanju, po razini obrazovanja (zanimljivo je da su visokoobrazovani najskloniji cijepljenju, srednje obrazovani najneskloniji, a oni s osnovnom školom da su najneodlučniji), pa zatim po osobnom bogatstvu, po odnosu prema nacionalnoj vladi, rodu…
Svi ti podaci jasno su podijeljeni i po svakoj od 32 analizirane zemlje, tako i za Hrvatsku, zbog čega su londonski znanstvenici upravo taj statistički pregled s kraja 2020. izabrali za pokušaj odgovaranja na pitanja poput: "Zašto se moglo cijepiti više Danaca, Nijemaca i Francuza?"
Za Hrvatsku se već tada znalo, a novo istraživanje u Natureu na tom mjestu izričito ističe našu zemlju, da je Hrvatska jedna od samo šest zemalja gdje je onih koji se "definitivno neće cijepiti" bilo više nego onih koji "definitivno hoće" (čak 22,4 posto prema 13 posto).
Već tada se znalo i to da je Srbija jedna od još rjeđih koja je u tom dijelu bila gora od Hrvatske. Tadašnji izvještaji, podsjetimo, računali su na minimalnih 65 posto cijepljenih za dostizanje kolektivnog imuniteta. Tada je bilo jasno i da, ako se taj postotak ne uspije doseći na vrijeme, virus će vrlo vjerojatno mutirati u nove, lako moguće još zaraznije sojeve.
Tako je i bilo i sada imamo već delta soj.
Krajem 2020., znanstvenici i to ističu u Natureu, Francuska je imala isti postotak zakletih neprijatelja cijepljenja kao i naša zemlja. Samo što danas vidimo da je Francuska unatoč tome čak dvoznamenkastim brojkama pretekla Hrvatsku u cijepljenju stanovništva.