Premda epidemiološka slika u Europi nije dobra, u mnogim državama, među kojima su Njemačka, Francuska, Engleska, škole su otvorene. U kontekstu održavanja nastave za vrijeme pandemije, Hrvatska i Njemačka prate se u modelu u kojem svaka pojedinačna škola može sama izabrati tri modela nastave. Jedan model odnosi se na dio učenja na daljinu i dio u školi, dok se drugi odnosi isključivo na online nastavu.
Nastava licem u lice, koja se održava što je dulje moguće, model je kojem Hrvatska teži te se on promovira i u Njemačkoj. Prema pisanju Večernjeg lista, ostali nastavni modeli koriste se ako to nalaže regionalna ili lokalna stopa zaraze, što se pogotovo odnosi na srednjoškolce. U Hrvatskoj lokalna stopa zaraze daje mogućnost svakom ravnatelju da organizira rad svoje ustanove bez obzira na to o kojem razredu je riječ.
U Zagrebu će se nasumično testirati 1800 učenika
Najava nasumičnog testiranja 1800 zagrebačkih učenika iz 15 škola, upravo ide u prilog tome. Kako piše Večernji list, riječ je o osam osnovnih i sedam srednjih škola, uz koje će se brzim testom testirati i 20 nastavnika. Cilj je dobiti još detaljniju sliku u Gradu Zagrebu, gdje se sada bilježi znatan porast zaraženih na gradskoj razini.
Temeljem tih testova, ravnatelji također mogu donositi jasnije mjere kako bi zaštitili svoje učenike te pravodobno reagirali u potencijalnom sprječavanju virusa. I zbog samih učenika ključne su lokalne odluke jer prelaskom svih škola u državi na online nastavu na dulje vrijeme, nanijela bi se šteta isključivo učenicima koji bi morali nadoknaditi izgubljeno gradivo.
Razmišlja li se o tome da se u Hrvatskoj produlje zimski praznici za tjedan dana na nacionalnoj razini, još nema jasne odluke. O tome se govorilo jer nove oštrije mjere vrijede do prije Božića, a praznici traju do siječnja. I tada će najvjerojatnije svaka škola pojedinačno, temeljem vlastite epidemiološke slike, donositi odluku o modelima nastave.
'Srednjoškolci koriste javni prijevoz, druže se, ima pozitivnih, mogu biti izvor zaraze'
Ono što je problem jest da se u vezi škola donose političke odluke na nacionalnoj i županijskoj razini, umjesto da odluke budu donesene na temelju mišljenja struke, na prvom mjestu epidemiologa i liječnika. Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, tvrdi da se kod nas u školama virus ne širi i da je samo 0,36 posto zaraženih učenika, ali to se kosi s mišljenjem liječnika. Liječnici kažu da je toliko samo detektiranih pozitivnih učenika dok je broj stvarno zaražene djece nepoznat.
04.09.2020., Zagreb - , Ilustracija za prvi dan skole, zbog epidemije COVID-19 u skolama je obavezno nosenje maski za vrijeme odmora, ulaska u skole, odlaska na wc nizi razredi nemoraju nositi maske u ucionicama ostali ucenici ce morati stalno nositi maske. Photo: Igor Soban/PIXSELL
Naime, srednjoškolci pod odmorima skidaju maske, ne nose ih pravilno, ne pridržavaju se distance, voze se u javnom prijevozu te zbog "prehlade" ne idu k liječniku niti ih se dovoljno testira. Zato se virus širi dalje i zbog toga su bolnički liječnici tražili da se učenike prebaci tri tjedna na online nastavu.
"Kao epidemiolog, da sam odlučivao o tome, bio bih svakako za to da se srednje škole i fakulteti prebace na online nastavu do božićnih blagdana. Naime, postotak pozitivnih među djecom od 15 do 19 godina je veći od 20 posto, što znači da je isti kao i u odrasloj populaciji, a srednjoškolci se voze u javnom prijevozu, druže se međusobno, dolaze kući i mogu biti izvor zaraze za svoju obitelj", rekao je epidemiolog Branko Kolarić za Večernji list.
Kada se radi o otvorenim školama, Hrvatska se ne može uspoređivati s Francuskom, Njemačkom ili Velikom Britanijom jer je kod nas situacija puno teža, dok su u državama gdje je epidemiološka slika slična kao u Lijepoj našoj, škole zatvorene. To su Češka, Austrija, Slovenija, Belgija i Švedska.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.