O potresu kod Petrinje danima se raspravlja. Kako je do njega došlo, koliko će još podrhtavanja trajati, dovela se stabilnost građevina u okolnim mjestima u pitanje, gradnja nakon Domovinskog rata, jačina samog potresa....
Jedan od građevinara iz prakse s kojim je Nethr razgovarao potvrdio je da se pri statičkim proračunima građevina koriste seizmološke karte potresnih područja koje je pripremio tim dr. Marijana Heraka, s Odsjeka za geofiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to „seizmološka karta povrata od 475 godina“.
Karte potresne opasnosti, odnosno seizmičkog hazarda, odnose se na efekte potresa koji se premašuju u prosjeku jednom u 95, 225 ili 475 godina, a na sve tri karte se gradacija mogućeg, pretpostavljenog potresa označava bojom, od plave, zelene, do žute i crvene - očekivano, crveno su označena sva najopasnija područja. Ono što buni je sljedeće: na karti za razdoblje od 95 godina samo se jug Dalmacije žuti, a upravo potreseno područje Zagreba i Petrinje je zeleno (dapače, Banija je mirnija od Zagreba). Jug Dalmacije je prema karti za razdoblje od 475 godina je daleko opasniji od Petrinje koja je označena žutom bojom.
Kada bismo se držali te karte, upozoravala je na potres u Zagrebu koji bi mogao biti i jači od ovog što se dogodio u ožujku, upozorava na mogući vrlo razoran potres u Dubrovniku, ali u Petrinji je opasnost bila puno manja. Po želji anonimni statičar je za Nethr, rekao da su za njih seizmolozi pomalo kao „babe Vange“, da se njihove karte respektiraju, ali da one nisu „sveto pismo“.
Moguće je da se radi o rijetkom potresu
Pitali su i dr. Marijana Heraka, autora karti potresnih područja na temelju kojih rade građevinari što misli o činjenici da je Petrinja puno manje "opasna" od juga Dalmacije:
„Područja koja je pogodio potres zaista i jesu znatno sigurnija od šireg područja juga Dalmacije gdje se mogu dogoditi potresi koji mogu znatno premašiti magnitudu 7.0 prema Richteru, a i dogodili su se – npr. Dubrovnik 1667, Crna gora 1979. I u Zagrebu se 1880. g. dogodio potres poput ovoga u Petrinji. Pojednostavljeno rečeno, prema karti su učinci potresa kakvi su se dogodili u Petrinji mnogo vjerojatniji u južnoj Dalmaciji i nešto vjerojatniji u Zagrebu – i ništa više.“, kaže dr. Herak.
On naglašava da su karte namijenjene prvenstveno građevinarima, a da na temelju jednog potresa „nije moguće govoriti o tome je li potresna opasnost duž tog seizmogenog rasjeda podcijenjena ili ne.
Također upozorava da je u slučaju kada se dogodi potres koji ima za posljedicu veće efekte na čvrstoj stijeni od onih predviđenih kartom za 475 godina, moguće da se naprosto radi o – vrlo rijetkom potresu.