U Hrvatskoj trenutno živi manje od 4 milijuna ljudi, ali prema podacima dostupnim na stranicama HZZO-a od 31. prosinca 2018. godine imamo 4,146 milijuna zdravstveno osiguranih osoba. Iz toga proizlazi kako brojno iseljeno stanovništvo, unatoč propisima, ne odjavljuje prebivalište kao ni zdravstveno osiguranje.
Ipak je u Hrvatskoj jeftinije jer primjerice u Irskoj su odlasci liječniku, zubaru ili pak boravak u bolnici jako skupi.
U HZZO-u ne znaju koliko je iseljenika koji su zdravstveno osiguranje stekli u drugoj državi, a da su odjavili zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Naime, u postojeći sustav HZZO-a ne unosi se razlog odjave. Ali nadaju se da će dobiti novi sustav koji se uvodi na razini cijele Europske unije. Riječ je o elektroničkoj razmjeni podataka u okviru sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI).
EESSI sustav
"EESSI sustav će olakšati i ubrzati razmjenu podataka između članica EU. Razmjena podataka putem EESSI sustava olakšat će identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem te posljedično dovesti do raščišćavanja nastale situacije", kazali su u HZZO-u za Večernji list.
Istaknuli su i da prema hrvatskim propisima, osoba koja je stekla zdravstveno osiguranje u drugoj državi sama treba odjaviti osiguranje u Hrvatskoj. U HZZO-u su tek rekli da je u 2018. u odnosu na 2017. godinu bilo oko 40 tisuća osiguranih osoba manje. No, da se iseljenici ne odjavljuju, vidiljivo je iz njihovih priznanja na forumima.
Tako jedna žena na forumu o Irskoj priznaje:
"Ja se iz Hrvatske ne bih odjavljivala jer želim bar neko vrijeme koristiti zdravstveno osiguranje. Drugi veći razlog jest što koristimo gradski stan. Kad bi se doznalo da nismo tu, ostali bismo bez ičega. Imamo sina koji bi bio u stanu dok nas nema. Koliko je dugo moguće to skrivati, a da država ne dozna da nismo u Hrvatskoj".
Niz iseljenika priznaje da nisu odjavili osiguranje u Hrvatskoj ili pak se raspituju za mogućnosti da dopunsko plaćaju iz druge države. Nedavno je predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija Josipa Rodić za Glas Slavonije izjavila da se iseljenici vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici dolaze po lijekove. Njezina kolegica Sanja Klajić Grotić tada je kazala da prema procjenama Udruge dvije trećine građana koji rade vani koriste hrvatsko osiguranje osobno ili preko rodbine.
Provode postupak odjave iseljenika
U HZZO-u provode postupak odjave iseljenika u suradnji s drugim članicama EU ako se utvrdi da su stekli osiguranje u nekoj drugoj državi. Najčešće se događa da od zdravstvenih osiguranja stranih država prime upit o statusu osigurane osobe u Hrvatskoj. No, koliko su takvih građana odjavili, ne navode jer se u sustav HZZO-a ne unosi razlog odjave, piše Večernji list.
"Zaposleni u drugoj članici EU ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje i nije realno da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog sustava. Problem se javlja kod osoba koje rade u članicama EU bez reguliranog radnog odnosa i/ili statusa u zdravstvenom osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi do potrebe korištenja našeg sustava", kazali su u HZZO-u.
Osim toga, surađuju s MUP-om i kad osoba odjavi prebivalište u Hrvatskoj, provodi se odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja, a nisu naveli koliko su takvih odjava proveli.
