Protekloga tjedna broj zaraženih koronavirusom bio je triput veći nego u ožujku. U Europi je u jednom danu bilo više od 120.000 novozaraženih. No, nove karantene neće biti, jer se širenje virusa nastoji spriječiti drugačijim mjerama, ili u najgorem sučaju, djelomičnim zatvarajem gradskih četvrti. Stručnjaci su još na proljeće upozoravali kako će na jesen doći do drugog vala zaraze.
Večernji je izvukao podatke prema kojima je u Italiji je 21. ožujka bilo 6557 oboljelih, napravljeno je 26.336 briseva, a od toga je bilo 25 posto pozitivnih. Umrle su 793 osobe, smrtnost je bila 7,8 posto, u bolnicama je bilo 17.708, a na intenzivnoj njezi 2857 osoba. S druge strane, 14. listopada u Italiji je bilo 7332 oboljelih, načinjeno je 152.196 briseva, a bilo je 4,8 posto pozitivnih na briseve. Umrle su 43 osobe, što znači da je smrtnost bila 0,3 posto, smještenih u bolnice je bilo 5470, a na intenzivnoj njezi bilo je 539 osoba. No, manje težih oboljenja i smrti u listopadu ne znači da je virus slabiji, već da neke uvedene mjere utječu na njegovo širenje.
Djelomične karantene i restrikcije
U Francuskoj je broj zaraženih svakodnevno iznad 30.000, no uzima se i 200.000 briseva. Vlada je na četiri tjedna uvela policijski sat od 21 do 6 sati u Parizu, Marseilleu, Lilleu, Grenobleu, Lyonu, Toulouseu, Rouenu, Aix-en-Provençeu i Saint-Etienneu. Njemačka kancelarka Angela Merkel je zamolila građane da ne izlaze iz domova ako ne trebaju, nakon što se dnevni broj zaraženih približio brojci od 8000.
U Češkoj je broj zaraženih po danu dnevno prešao 11.000, u Austriji je gotovo 3000, a samo u Beču ih je gotovo 1000. Katalonija će 15 dana biti zatvorena, kao i pojedine madridske četvrti. Velika Britanija ima ograničenja po zonama, a neki gradovi, poput Liverpoola, su zatvoreni. Tamošnji pubovi su zatvoreni iza 22 sata, dok kafići i restorani u Belgiji uopće ne rade. U "crvenim" najteže pogođenim zonama u Poljskoj srednjoškolci prate nastavu online. Slovačka je najavila testiranje gotovo cijelog stanovništva. U Italiji đake umjesto školskih, prevoze turistički autobusi kako bi se spasio taj gospodarski sektor, a zbog širenja zaraze u javnom prijevozu, vlasti nastoje postići da 75 posto stanovništva radi na daljinu.
'Virtualni lockdown'
Jasno je da nijedna država ne želi ponovno uvesti potpunu karantenu, jer bi time pogubili svoju ekonomiju. Švedska nije uvela karantenu i svi su je uzimali za primjer, iako je imala više zaraženih i umrlih od susjednih Danske, Finske i Norveške. Epidemiolog Anders Tegnell tvrdi da je u drugom valu broj zaraženih također povećan, ali je i uvjeren da će se i to moći kontrolirati.
"Najveća razlika u odnosu na druge europske zemlje je što u Švedskoj nismo imali pravi lockdown, već virtualni, a i mnogi Šveđani su se sami zatvorili. Druga je razlika to što nakon 'virtualnog' lockdowna nismo otvorili sve, nisu svi bili slobodni kao prije pandemije, već smo i u ljetnim mjesecima zadržali iste mjere koje su bile na snazi za vrijeme njezina izbijanja", pojasnio je Tegnell.
Bili smo u Švedskoj: Kako je nastao čuveni model borbe protiv korone kojeg obožavaju ili mrze
Liberalniji od Šveđana
Jedna od grešaka koje je napravila Hrvatska bilo je i popuštanje mjera te omogućavanje slobodnog dolaska turista. U skupini europskih zemalja, Hrvatska i dalje ima jedne od najliberalnijih epidemioloških mjera. Strože su čak i one u Švedskoj, za koje se tvrdi da su najliberalnije.
"Ne mogu komentirati ima li Hrvatska najliberalnije mjere protiv COVID-19 u Europi jer ne znam kakve mjere imaju druge države. HZJZ je krovna stručna institucija koja određuje mjere i ona kontaktira s drugim zemljama", poručio je predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Miroslav Venus, no član Znanstvenog savjeta Vlade, Gordan Lauc kaže da je Hrvatska cijelo ljeto imala najliberalnije mjere. "Mislim da s novim ograničenjima više nismo najliberalniji, no još uvijek imamo bitno manje ograničenja od većine drugih zemalja", zaključio je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
