Na ulice su izašle nezadovoljne odgajateljice i ostali zaposlenici vrtića iz cijele Hrvatske - njih preko dvije tisuće. Simbolično, u 12:05, stigli su na glavni zagrebački trg.
Jesu li vladajući čuli zahtjeve odgajateljica i što misle poduzeti - pitali smo savjetnika ministra obrazovanja.
"Želeći zaštiti sve djelatnike u vrtiću, propisali smo zakonom da njihova plaća mora biti jednaka ili veća svim zaposlenicima u osnovnim školama. To je ono što smo napravili za njih, da ih zaštitimo. Isto tako, zakonom smo propisali koliko treba biti odgajatelja na pojedinu skupinu i koliko djece može biti u skupini. Sad dolazimo do apsurda. Prosvjeduje se protiv onoga koji štiti djelatnike, koji štiti standard u vrtićima, a uopće se ne spominje one koji su uzrokovali te probleme, a kao što vidimo postoje problemi i krše se propisi u određenim vrtićima", kazao je Božo Pavičin.
Dakle okvir kontrole postoji, no - gdje zapinje? Utvrđeni su propusti, postoje kazne, a ima li kažnjenih?
Odgovor je - ima! Kazne su uglavnom novčane i njih na sebe lokalne samouprave. Postoje i neki javni dogovori između gradova i vrtića - "vi upišete više djece, mi ćemo kaznu preuzeti na sebe, platit ćemo i s time se ništa neće promijeniti." Upravo na to su danas upozoravali prosvjednici.
To su kazne od 8 tisuća kuna i 15 za vrtić. One možda nisu male, ali nisu neki problem lokalnim samoupravama - puno su jeftinije od izgradnje novog vrtića i zapošljavanja novih ljudi. O ovom smo problemu razgovarali s Lucijom Bubenik, odgojiteljicom aktivnom u udruzi Sidro.
"Mi smo nekoliko puta išli u Ministarstvo na dogovore i pregovore i prikazivali koliko su uvjeti loši i za djecu i za odgojitelje, pa smo dobili uputu da to i dokažemo. Zbog toga smo se odlučili prijaviti slučajeve koje imamo iz prakse prosvjetnoj inspekciji, a s kojima nam se javljaju i odgojitelji i roditelji", kazala je.
Kaže kako su do sada prijavili 400 podnesaka - različitih vrtića, različitih problema, diljem Hrvatske.
"Kažnjeno je jako puno njih. Koliko sam upoznata, možda i svi. No i dalje su mogli nastaviti raditi jer im je lakše platiti kaznu nego uložiti u vrtiće", objašnjava Bubenik.
Jesu li onda upravo lokalne samouprave adresa na koju je trebalo kucati - a ne ministarstvo?
"Država i resorno ministarstvo su zapravo donijeli te zakone, akte, podakte kojima se uređuje da na jedinice lokalne samouprave pada teret financiranja. Njih ima u Hrvatskoj otprilike 1600 i svatko ima drugačiji proračun. Ne može svatko osigurati uvjete da budu dobri i za dijete i za radnika", kazala je odgojiteljica.
Ministarstvo kaže da time štiti odgojitelje.
"Ne osjećamo se zaštićeno. Učitelje financira država, tako da oni imaju samo jednu adresu na koju se trebaju obratiti tijekom pregovora - mi ih imamo 1600. Zbog toga su tako velike razlike u dostupnosti vrtića, priuštivosti, kvaliteti, sigurnosti…", kazuje Bubenik.
Pozove li ih ministar za stol - što će točno tražiti?
"Prije svega da se promijeni sustav financiranja. Rani predškolski odgoj je prva stepenica institucionalnog obrazovanja i treba ga se tako shvatiti. Kad bi država financirala taj dio, mogli bi se stvoriti uvjeti u kojima će se poštivati zakon o predškolskom odgoju, državni pedagoški standard i moći će se smjernice nacionalnog kurikuluma i moći će se na kraju poštivati prava svih radnika", objašnjava.
Ukoliko pregovori ne uspiju, Bubenik kaže kako će oni kao udruga Sidro sigurno podržati štrajk.
"Mi ćemo dati priliku da nas se vidi i čuje. Sad smo to odlučili i pokazati. Nadamo se najboljem i da smo bili dovoljno glasni", zaključila je.
