Hrvati su 2012. godine radili 32 radna dana više od Francuza i 21 radni dan dulje od ''radišnih'' Nijemaca, objavila je najpoznatija europska fondacija za istraživanje uvjeta rada Eurofound.
Najmanje se radi u Francuskoj, Njemačkoj i Danskoj
Najviše se u Europskoj uniji radilo u Estoniji – čak 35 dana više nego u Francuskoj, a zatim u Mađarskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i ostalim zemljama iz nekadašnjeg socijalističkog bloka, među kojima je i Hrvatska.
S godišnjim fondom od 1.832 radna sata, Hrvatska je na osmom mjestu među 28 članica Europske unije po broju dana i sati provedenih na poslu, dok s druge strane najmanje u Europi rade zaposleni u Francuskoj, Danskoj i Njemačkoj.
Eurofound je izračunao točan broj radnih dana i sati nakon što je analizirao duljinu radnog tjedna prema kolektivnim ugovorima, minimalnom broju dana godišnjeg odmora te broju državnih praznika u 2012., ne računajući praznike koji su bili nedjeljom, piše Večernji list.
Hrvatska je među zemljama s najmanje dana godišnjeg odmora
Francuzi imaju najkraći radni tjedan u Europi – 35,6 sati te tjedno rade nepunih pet sati manje od hrvatskih radnika. Oni imaju i 10 dana više godišnjeg odmora od Hrvata – 30, slično kao i u Njemačkoj i Danskoj, dok je u većini tranzicijskih država minimalan broj plaćenog godišnjeg odmora 20, što je donja granica predviđena konvencijama EU.
Slovenija je među zemljama s najviše praznika
Nizozemska je prošle godine imala najmanje državnih praznika koji su pali u radni tjedan – svega šest, dok Hrvati zbog praznika nisu radili 11 dana i po tome su u prvoj polovini liste.
Najviše praznika imale su Slovačka, Malta, Austrija, Španjolska i Slovenija – 12 do 14 radnih dana.
U Hrvatskoj broj radnih sati povećan unatoč krizi
U posljednjih osam godina radni se tjedan smanjio za pola sata u starim članicama EU, dok nove članice rade sat i pol dulje nego što su radile ranije, vjerojatno sve u nadi da će dostići standard i kvalitetu života koja je prisutna u elitnom europskom klubu.
Kriza se, međutim, prenijela i na radne uvjete zapadnih radnika, pa su Švedska i Belgija neznatno povećale radni tjedan, a i u Hrvatskoj je broj stvarnih sati provedenih na poslu 0,4 sata dulji nego 2011.
Analiza pokazuje da je u 21 od 28 promatranih zemalja stvarno radno vrijeme veće od ugovorenog u kolektivnim ugovorima.
Eurofound navodi da je stvarni radni tjedan u Hrvatskoj 40,3 sata.
Siromašne države rade dulje, čime zacijelo nadoknađuju zaostatak u produktivnosti, dok zapadni radnici imaju više vremena za odmor.
