Nakon niza femicida i slučajeva obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, ukida se mjera zabrane približavanja žrtvi

Obiteljske nasilnike, pokazala je praksa, ne sprječava mjera zabrane približavanja žrtvi, pa se ona od sljedeće godine ne bi trebala ni izricati. Dio je to paketa zakona koji do kraja godine planira donijeti Ministarstvo pravosuđa, a cilj je zaštititi žrtve svih kaznenih djela. Povod - dva nedavna slučaja u Gospiću i Novskoj.

U Ministarstvu zvoni na uzbunu: hitno su potrebne promjene. Mjera zabrane približavanja - često, svjesni su i sami, nema smisla.

"Zato što ako postoji opasnost od ponavljanja djela, radi se o nasilničkom djelu, onda nema druge nego osobu isključiti iz društva, tako da je to jedna od promjena s kojom ćemo ići kroz ovu radnu skupinu, dakle izmjene Zakona o kaznenom postupku i kaznenog zakona", izjavio je Ivan Malenica (HDZ), ministar pravosuđa.

Statistika je za sad - poražavajuća. Prošle godine ubijeno je 14 žena. U prvih osam mjeseci ove, već 12.

Što se tiče obiteljskog nasilja, ove godine na sudovima je pravomoćno riješeno 235 predmeta. U prvih osam mjeseci izrečeno je 164 zaštitnih mjera obaveznog socijalnog tretmana. 741 mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja. 114 mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva. I 265 obveznog liječenja od ovisnosti.

'žene nisu zaštićene' /

Stručnjakinje o femicidu u Novskoj za RTL.hr: 'Jedini razlog zašto je danas žena mrtva je to što je naš sustav lijen'

'žene nisu zaštićene' /

Stručnjakinje o femicidu u Novskoj za RTL.hr: 'Jedini razlog zašto je danas žena mrtva je to što je naš sustav lijen'

Jedan od planova novog paketa zakona je i veći broj odjela za podršku žrtvama i svjedocima. Trenutačno ih je sedam. I od 2008. do danas kroz njega je prošlo više od 14 tisuća žrtava i svjedoka koji dolaze u raznim stanjima.

"Znači mi smo tu da njima pomognemo, da im pružimo podršku, da ublažimo sve to što nose sa sobom. Ne možemo to izbrisati, ali možemo ublažiti, olakšati sam boravak na sudu, davanje iskaza ili prolazak kroz cijeli postupak", kazala je Ana Ergović Kuzmanović, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima na Županijskom sudu u Zagrebu.

"Najčešće žrtve traže razgovor. Razgovor s nekim tko ih neće osuđivati i gdje se neće bojati podijeliti s nekim to što im se dogodilo i gdje se neće bojati postavljati pitanja i dobiti neke odgovore na koje možda drugdje ne bi dobili taj odgovor", objašnjava Maja Štahan, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja.

Od sljedeće godine, trebali bi postojati i specijalizirani suci za obiteljsko nasilje. Ali i veće kazne. Sada je kazna tri godine, a i ona se izriče rijetko.