Može se reći da su europske banke imale poprilično loš tjedan i to ne na tržištima, nego na sudovima.
Nakon što je u utorak u Hrvatskoj Ustavni sud objavio da je prihvatio tužbu udruge Potrošač na odluku Vrhovnog suda, u dijelu koji se tiče primjene valutne klauzule, i da je odbio sve tužbe hrvatskih banaka na dio presude koji se tiče promjenjive kamate, Sud Europske unije u Luksemburgu u srijedu je donio presudu protiv španjolskih banaka koje su također kršile pravila o formiranju kamata i prema prvim procjenama, kako prenose agencije, moraju građanima Španjolske isplatiti oko četiri milijarde eura, piše Novi list.
Zanimljivo je da se baš i Ustavni sud u svojoj odluci poziva na presudu Suda EU-a koju je po njihovom mišljenju Vrhovni sud primijenio samo u dijelu kad je odlučio da je odredba o promjenjivim kamatama bila nerazumljiva i nepoštena, pa onda i ništetna, ali da se na istu odluku nije pozvao kad je odlučivao o valutnoj klauzuli, pa je sugerirao Vrhovnom sudu da prije nove odluke pribavi prethodno mišljenje Suda EU-a.
"Teško je i zamisliti što još može biti do kraja godine? Ostalo je još deset dana. Ili do vikenda", pomalo ironično i rezignirano reagirao je jedan sugovornik iz bankarskog sektora na vijesti sa sudova. Iz banaka nisu službeno komentirali odluku Ustavnog suda i vjerojatno to neće ni činiti, ali dojam iz neslužbenih razgovora je da su njome prilično šokirani. No, bankari se uvijek dočekaju na noge, pa tako neki od njih navode da Vrhovni sud tek treba donijeti svoju novu odluku, koja može biti ista kao i prethodna, no nešto bolje obrazložena.
Ipak, oni realniji ističu da je naputak Ustavnog suda da se traži prethodno mišljenje Suda EU-a, pa smatraju da se banke moraju pripremiti i na negativan ishod. Samo prije nešto više od godinu dana baš su se iz bankarskih krugova pozivali na Ustavni i Sud EU-a, dok su pokušavali Vladu Zorana Milanovića spriječiti da mimo dogovora s njima donese zakon po kojem je obavljena konverzija kredita u švicarcima. Sada su svjesni da će nova odluka Vrhovnog suda najvjerojatnije »zatvoriti« njihove odnose s klijentima, dužnicima u švicarcima, i da bi cijena mogla biti puno veća od troška zakona o konverziji.
Ako Vrhovni sud i valutnu klauzulu proglasi nepoštenom, značit će to vraćanje stvari na početak i otvorit će mogućnost odštete i onima koji su otplatili svoje kredite i nisu obuhvaćeni zakonom o konverziji. Uz to, svi građani koji su dogovorili konverziju također će imati pravo na tužbu ukoliko zaključe da tom konverzijom nisu dovoljno obeštećeni.
No, odnosi države i banaka daleko su od razrješenja i tu sudski rasplet tek predstoji, no teško se oteti dojmu da obje strane razmišljaju kako će odluka Ustavnog suda od utorka utjecati na tu situaciju i može li se iz nje iščitati kako će Ustavni sud odgovoriti na zahtjev za ocjenom ustavnosti tog zakona. U Ustavnom sudu o tome naravno nisu spremni govoriti, kažu da će odluku donijeti što prije, ali napominju da još nisu dobili mišljenje, odnosno odgovor Ministarstva financija na tužbu, unatoč požurnici nakon isteka roka. Priznaju sugovornici iz bankarskih i iz Vladinih redova da je pozicija Vlade odlukom Ustavnog suda ojačala, da je Vlada, ako ništa drugo, u psihološkoj prednosti. No, u bankama sada još snažnije inzistiraju na arbitraži u Washingtonu koju su zasad zajednički zatražili samo UniCredito i Zagrebačka banka. Uvjereni su da će na arbitraži zaštititi svoja prava, ali dio njih smatra da je možda sada pravi trenutak da se pokuša postići dogovor s državom, piše Novi list.
