Žene diljem svijeta igraju ključnu ulogu u razvoju znanosti koja kao univerzalan jezik povezuje ljude bez obzira na granice. Ni Hrvatska nije iznimka – brojne znanstvenice svojim su istraživanjima i otkrićima ostavile trajan i upečatljiv trag. No, put do priznanja nije bio lagan. Tijekom 19. i 20. stoljeća ženama je često bilo otežano ili onemogućeno formalno obrazovanje, a u znanstvenim krugovima nerijetko su ostajale u sjeni muških kolega. Unatoč tim preprekama, mnoge su se uspjele izboriti za svoje mjesto, dokazati svoju stručnost i znanje i postati inspiracija budućim generacijama. Od pionirki poput Marie Curie do suvremenih znanstvenica koje mijenjaju svijet, njihov doprinos podsjeća nas na važnost ravnopravnosti u znanstvenom napretku.
Marie Curie
S namjerom ostvarivanja ravnopravnosti spolova, a posebno s ciljem prepoznavanja temeljne uloge žena i djevojaka u STEM područjima, 11. veljače je odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda proglašen Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Cilj ovog obilježavanja je potaknuti što više žena i djevojaka na uključivanje u znanost, promovirati razvoj karijere u znanstvenim disciplinama te povećati svijest o doprinosu žena znanosti i društvu.
Pionirke znanosti i njihove revolucije
Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti prisjećamo se snažnih i odvažnih žena koje su oblikovale znanstveni svijet. Među njima su matematičarka Emmy Noether, koja je transformirala algebru i fiziku, Rosalind Franklin koja je otkrila dvostruku zavojnicu DNK, te genetičarka Barbara McClintock koja je otkrila transpoziciju gena. Grace Hopper, kreatorica modernog programiranja, Katherine Johnson, matematičarka NASA-e zaslužna za sigurno slijetanje na Mjesec 1969. godine, te primatologinja Jane Goodall, koja je život posvetila čimpanzama i prirodi - samo su neke od znanstvenica čiji je rad oblikovao suvremeni svijet.
Genetičarka Barbara McClintock
Jedna od najistaknutijih znanstvenica u povijesti bila je Marie Curie, prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu. Za svoj rad na radioaktivnosti, 1903. godine nagradu je primila zajedno sa suprugom Pierrom Curiejem i Henriem Becquerelom. Godine 1911. osvojila je drugu Nobelovu nagradu, ovaj put za kemiju, za otkriće kemijskih elemenata radija i polonija. Njezin rad nije samo označio početak njezine sjajne karijere, već je i otvorio vrata znanosti mnogim ženama, pokazujući da su jednako sposobne kao i muškarci.
Dobitnica Nobelove nagrade Gerty Cori
Od tada su brojne žene osvojile Nobelovu nagradu u različitim područjima znanosti. Gerty Cori bila je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1947. godine, dok je Dorothy Crowfoot Hodgkin 1964. dobila Nobelovu nagradu za kemiju za razvoj rendgenske kristalografije proteina.
U novije vrijeme, May-Britt Moser je 2014. godine osvojila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće stanica koje čine sustav pozicioniranja u mozgu, dok je Frances Arnold 2018. godine nagrađena za usmjerenu evoluciju enzima...
Dorothy Hodgkin
Žene i Nobelova nagrada – tek 6.7 posto laureatkinja
Od dodjele prvih Nobelovih nagrada 1901. godine, žene su osvojile samo pet od 225 nagrada za fiziku, tri od 93 nagrade za ekonomiju i 13 od 227 nagrada za medicinu. Ukupno je 65 žena osvojilo Nobelovu nagradu, što čini samo 6.7 posto od ukupnog broja laureata (zaključno s 2023. godinom). Ipak,događaju se pozitivne promjene. Godina 2023. bila je rekordna jer je 47 posto Nobelovih nagrada dodijeljeno ženama.
Značaj hrvatskih znanstvenica
Iako su žene u hrvatskoj znanosti ostvarile značajne uspjehe, suočavale su i još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima, uključujući nedostatak financiranja i podrške, pogotovo za istraživanja koja se odnose na zdravlje i bolesti žena. Usprkos tome napravile su velike stvari za razvoj svjetske i hrvatske znanosti. Nabrojit ćemo samo neke od tih hrvatskih hrabrih i odvažnih žena...
Profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije, Zlata Bartl, poznata kao “teta Vegeta”, osmislila jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvoda – Vegetu.
ZLATA BARTL (1920. - 2008.)
Lidija Colombo, prva žena u Hrvatskoj koja je doktorirala fiziku, igrala je ključnu ulogu u razvoju laserskih tehnologija i molekulske fizike. U šezdesetim godinama bila je član tima fizičara na Institutu Ruđer Bošković koji je konstruirao prvi laser u tadašnjoj SFRJ, a pamti se kao i osnivačica prvog laboratorija za molekulsku fiziku u Hrvatskoj
Akademkinja Sibila Jelaska doktorica bioloških znanosti, redovita sveučilišna profesorica dala je izniman doprinos biotehnologiji i biologiji biljnih organizama.
Jedna od najvažnijih liječnica u hrvatskoj povijesti bila je akademkinja Jelena Krmpotić-Nemanić, autorica udžbenika Anatomija čovjeka, koji se i danas koristi u medicinskoj edukaciji. Pod njezinim vodstvom Zavod za anatomiju se razvio od klasične anatomske ustanove u Institut sa suvremenim programom istraživanja, a njezini su radovi citirani i u vodećim svjetskim udžbenicima.
Simona Šandrić-Gotovac istaknula se kao vrhunski stručnjak za neinvazivnu dijagnostiku kardiologije, a proslavila se kao članica liječničkog tima pape Ivana Pavla II.
Simona Šandrić Gotovac
Naša poznata znanstvenica, profesorica i doktorica molekularne biologije, voditeljica laboratorija u Institutu 'Ruđer Bošković' Iva Tolić vodila je znanstvenoistraživačku grupu na Institutu Max Planck u Dresdenu postala je međunarodno priznata istraživačica u području citoskeleta.
Iva Tolić
Dr. Tanja Bosak, profesorica geobiologije na Massachusetts Institute of Technology (MIT), jedna je od znanstvenica uključenih u misiju Mars 2020, čiji je cilj analizirati uzorke tla s Crvenog planeta. Bosakova i njezin tim proučavaju tragove mikrobnog života, što može donijeti revoluciju u razumijevanju mogućnosti postojanja života na drugim planetima.
Hrvatska je 2016. dobila prvu hrvatsku neurokirurginju, Nikolina Sever probila je put budućim generacijama žena u medicini.
Budućnost žena u znanosti
Iako je broj žena u znanosti u porastu, još uvijek postoji značajan rodni jaz. Prema podacima UNESCO-a, žene čine oko 33 posto svih istraživača u svijetu. Žene su dokazale da su sposobne oblikovati budućnost znanosti, otvarajući nova poglavlja istraživanja i inovacija. Njihovi uspjesi su dokaz da znanost ne poznaje granice.
POGLEDAJTE VIDEO: Iza uspješnog muškarca stoji - žena: Za Trumpovu pobjedu uvelike su zaslužne upravo žene
