Gradi li se u Hrvatskoj jeftinija budućnost? Mnogi joj se nadaju jer životni troškovi u sadašnjosti nekima izazivaju prave muke.
"Ovdje je sve skuplje nego vani, sad sam se uvjerila, sve je skuplje", kazala je Ivanka iz Zagreba. "Dobro je, da se preživjeti, mislim da to ide prema nekom boljitku", kaže Zagrepčanin Ivan.
"Sramota je uopće reći da mi pitamo u Hrvatskoj kolike su plaće, omjer plaće i radnika prosječnog čovjeka koji živi", kaže Zagrepčanin Ante. "Ja sam maturantica i džeparac mi je bio prije godinu dana i sad isti. Ali nekako mislim da sam mogla kupiti prije više stvari za isti novac nego danas", rekla je Zagrepčanka Matea.
Poskupjet će plin, smeće, stuja...
A i njezini će roditelji ove godine za režije izdvojiti više nego lani. Poskupjet će plin, smeće, stuja. Gorivo je poskupilo tri puta u mjesec dana. Oni koji kupuju stan platit će ga 100 eura više po kvadratu, a poskupljenje nije zaobišlo ni iznajmljivače. Mnogi su najmodavci svojim stanarima već povisili cijene.
"Ne možemo generalizirati, ali možemo reći da su cijene narasle negdje između 10, 15 pa možda čak i do 20 posto u odnosu na 2017. Prosječna cijena, sad ovisi, ali neki stanovi koji su prije bili 500 eura, sad su recimo 600 eura", rekao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Cijena hrane trebala je padati zbog nižeg PDV-a, ali pojeftinili su samo meso i voće. Zabrinjavajuć je i demografski aspekt potrošačke košarice. Ona više ne broji četiri člana, nego se izračuni rade za tročlanu obitelj!
"Već jedno dulje vrijeme imamo tu jednu silaznu brojku. Čak mi se čini da se predugo vremena računalo s tom četveročlanom obitelji. Činjenica je i da na demografsku sliku u zemlji i na iseljavanje mladih da se to samo neprekidno pojačava", kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Gospodarstvo u Hrvatskoj raste
S druge strane, činjenica je da gospodarstvo u Hrvatskoj raste. Europska komisija prošli mjesec zaključila je kako u Hrvatskoj više nema prekomjerne ekonomske neravnoteže, ali to ne znači da je i dalje nema. Najviše se to možda vidi na plaćama, koje su od 2017. do sad rasle više od 5 posto.
"Prosječna plaća u RH je rasla par stotina kuna. Dakle, govorimo o prosjeku, u Zagrebu je to nešto više od 6 posto. Dok u jednoj od naših vodećih industrija turizmu je rasla 12 posto", kazao je Emir Fetahović, voditelj marketinga portala Moj posao.
A kada već plaće rastu, mnogi se građani pitaju zašto im i standard nije bolji? "Pomoćni radnici u turizmu, ugostiteljstvu, graditeljstvu. Radnicke se u trgovini traži i tu je upravo odgovor na ovo vaše pitanje. Ti poslovi imaju nisku dodanu vrijednost, iz toga proizlaze male plaće to u konačnici rezultira malim mirovinama, sve su svemu to drastično smanjuje kupovnu moć", kaže Sever.
Gospodarski rast za sobom je povukao i cijene koje su u konačnici postale više nego plaće.
"Sve počinje i završava na Vladinim reformama"
Gostujući u RTL-u Danas ekonomski stručnjak Damir Novotny je rekao da moramo očekivati rast cijena komunalnih usluga jer su one godinama ispod razine troškova održavanja komunalnog sustava. "Komunalni sustav se u cjelini mora modernizirati, posebno u velikim gradovima. Građani se moraju pripremiti za taj rast cijena", kazao je Novotny te dodao kako rast plaća neće pratiti rast troškova jer nije došlo do rasta produktivnosti.
Ističe kako se jedino Vladinim reformama može povećati produktivnost. "Sve počinje i završava na Vladinim reformama, kao što je to učinila susjedna Slovenija. Ukoliko ne budemo modernizirali gospodarski sektor u cjelini, posebno industrijski sektor i stvorili nova, kvalitetnija, više plaćena radna mjesta, neće biti rasta plaća", rekao je Novotny te dodao kako kroz godinu ili dvije plaće mogu rasti na temelju fiskalnih poticaja. Smatra da u ovom trenutku država ne poduzima dovoljne reforme koje bi omogućile rast produktivnosti i rast plaća.
Desetljeće stagnacije?
Na pitanje što nas čeka u budućnosti kaže da ili će Vlada pokrenuti ozbiljne reforme i stvoriti preduvjete za rast produktivnosti i plaća ili nas čeka "desetljeće stagnacije". "U velikim gradovima je teško ili gotovo nemoguće živjeti, a baš se u velikim gradovima, poput Zagreba, stvaraju radna mjesta u državnom sektoru i servisnim sektorima poput bankarskog. U malim mjestima su troškovi niži, ali nema ni radnih mjesta pa ni plaća", zaključio je Novotny.
