U trenutku kada se kalkulira s energentima - Hrvatska ima razlog više za iskoristiti potencijale za razvoj geotermalne energije. Dva grada mogu se već pohvaliti projektima koji su im donijeli gotovo 30 milijuna kuna. Zahvaljujući čemu su dobili taj novac i što s njim planiraju napraviti.
Naizgled najobičnija ledina skriva veliki potencijal. I upravo zbog njega Bjelovaru su odobrena 2 projekta vrijedna više od 27 milijuna kuna. Zahvaljujući dvjema bušotinama Bjelovar bi u godinama pred nama mogao imati toplice vrijedne 250 milijuna kuna, a termalna voda mogla bi grijati i buduću gospodarsku zonu.
Iz jedne od bušotina, s dubine od 500 metara, stiže termalna voda temperature od 32 stupnja. Druga ide puno dublje - do 1500 metara, a temperatura vode bi mogla biti i do 70 stupnjeva. Energetski potencijal - 4 MW toplinske energije.
''Veliki dio projekta je odobren putem Norveškog, Island i Lihtenštajn fonda. 3,4 milijuna eura je otprilike ukupna vrijednost projekta nove bušotine, a gotovo pola tog novca ćemo dobiti upravo iz tog fonda, što je velika stvar jer mislim da smo prvi grad u Hrvatskoj kojem će poći za rukom da iz stranih izvora financiranja gradi takvu jednu bušotinu'', izjavio je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
Budući da je u panonskom bazenu 4 tisuće bušotina, geotermalni potencijal Hrvatske je ogroman.
''Trenutno, našom procjenom, mi smo došli do nekakvih skoro pa 1 gigamegavat struje koja se može dobiti iz hrvatskog podzemlja u obliku geotermalnih voda, a u toplinarstvu tu govorimo o višestruko većim brojevima'', kazala je Martina Tuschl, direktorica Sektora za geoterme.
Ono što sada koristimo mnogo je manje - geotermalna elektrana u Velikoj Ciglenoj ima kapacitet od 10 megavata, a za hidroponski uzgoj rajčica u Bošnjacima i Svetoj Nedelji koristi se oko 6 megavata. I oni su iz norveških i islandskih fondova povukli dva milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije.
''Generalno, idemo ispitati na kojoj bi nam točki bila najveća temperatura pa ovisno o tome koliku temperaturu dobijemo plus protok i sve ostalo, tu ćemo onda graditi što bazene, možda geotermalnu elektranu, vidjet ćemo koje su nam opcije'', rekao je Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje.
''Izrada bušotina – to su duboke bušotine – su skupe. Tu sve počinje i tu je veliki rizik bez obzira što smo mi taj rizik sa našim podacima smanjili, i mi zapravo znamo gdje ima te vode. Svejedno, svako bušenje nosi sa sobom neki određeni rizik. I sada treba naći investitora koji je spreman podnijeti i geološki i financijski rizik u cijeloj toj priči'', rekla je Tuschl.
Sveta Nedelja tek mora vidjeti što će sve s geotermalnom energijom moći, Bjelovar ide prema višoj razini energetske neovisnosti, jeftinijem grijanju i zelenijem gospodarstvu.
