Cijene nafte ponovno su pale, i to na samo 22 dolara po barelu, što je izazvalo rasprodaju dionica i ostale imovine na financijskim tržištima. Ključni indeksi u New Yorku, Londonu, Parizu i Frankfurtu značajno su izgubili na vrijednosti. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da bi se svijet u 2016. mogao utopiti u prekomjernoj opskrbi naftom, pri čemu će povratak iranske nafte na tržište dodatno pogoršati taj višak.
U međuvremenu je najveći ruski proizvođač nafte Rosnjeft objavio kako očekuje pad proizvodnje. U gubitku su i kanadski i američki proizvođači.
"Nekada smo mislili da su niske cijene nafte dobra stvar jer potiču potrošnju i rast. No sada smo zabrinuti - što se dogodilo? Uzrok zabrinutosti je činjenica da su mnogi, uključujući i velike banke, špekulirali oko cijena nafte i kladili se da će rasti. Sada kada se to ne događa trpe znatne gubitke", kaže nobelovac Edmund Phelps.
U Beču je završila velika financijska konferencija Euromoney, na kojoj je bio potpredsjednik vlade Branko Grčić, ali i Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a, koji je za RTL Direkt prokomentirao cjelokupnu situaciju.
Cijene nafte su ponovno pale i burze su debelo u crvenom, trebamo li se brinuti - dolazi li to novi udar globalne recesije?
Zasad ne bih rekao da možemo govoriti o globalnoj recesiji. Zasad svi analitičari govore o privremenom padu koji može krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Tržište je u jednom razdoblju pada, što je počelo početkom ove godine. Pitanje je kad će završiti, ali o nekoj velikoj recesiji nije bilo riječi. Govori se o krhkom rastu, vrlo su oprezni analitičari što se tiče ekonomskog rasta u Europi, ali o nekoj globalnoj recesiji zasad nema najava.
Je li bilo riječi o Hrvatskoj?
U Beču je svaka zemlja zastupljena onoliko koliko predstavnika pošalje na konferenciju. Guverner Vujčić je zastupao Hrvatsku i govorio da na našu zemlju utječu mjere ECB-a, mjere FED-a i ostalih geostrateških događaja koje imamo u svijetu.
Kako vi gledate na ove zahtjeve o proračunu?
Govoreći o upozorenjima, trebalo bi najbolje pogledati izvještaj rejting agencije koji je objavljen u petak. Očekuje se da deficit bude do 2018. manji od 3 posto BDP-a. Treba biti ispod 9 milijardi kuna. Sad se nalazi negdje na 15, 16 milijardi kuna. Postupno tijekom 2016. i 2017. se trebaju provesti kratkoročne mjere kojima bi se srezao deficit u 2016.
Što se događa ako zanemarimo ta upozorenja?
Dobili smo drugi puta negativne izglede, što znači da postoji 33 posto šanse da se u sljedećih 6 do 12 mjeseci rejting smanji.
Je li tehnički moguće da Hrvatska ode u bankrot? Grčki scenarij?
Ne bih to tako rekao, to bi značilo da će poskupjeti zaduženje Hrvatske u inozemstvu. Zasad cijena koju plaćamo iznad je kao u zemljama poput Slovačke i Češke - otprilike 2,6 postotna boda skuplje plaćamo zaduženje od njih. Onda bi plaćali skuplje od njih.
Je li tehnički moguće da država ode u bankrot?
Ja ne vidim nikakvih razloga da se tako nešto dogodi. Hrvatska još ima dovoljno znanja, mogućnosti, i vjerujem da će vlada poduzeti sve da se nešto slično ne dogodi.
Koliko mislite da će razdoblje povoljnih kamata potrajati?
Danas je austrijski guverner jasno tekao da će te mjere ECB-a, s kojom će se povećavati likvidnost i biti niže kamatne stope u Europi, trajati do početka 2017. godine. Dakle, to možemo očekivati još sigurno godinu dana.
Za ministra financija bit će imenovan vaš bivši kolega iz Zdravko Marić, kako ga ocjenjujete?
Mislim da je mandatar našravio izvrstan izbor. Gdin. Marić je sposoban, obrazovan, doktor znanosti, iskusan je. On može doći i preuzeti kormilo, poznaje ljude, sustav i administraciju. Zna kako stvari funkcioniraju i bio bi izvrstan izbor. Ima dodatno iskustvo koje mu je pojačalo njegovu spososbost da radi taj posao.
