Bespravna gradnja i ekocid su nadstranačka pitanja koja traže nadstranačko rješenje, poruka je koju ovih dana uoči početka rušenja nelegalnih objekata šalju dužnosnici u Istri, ali neki ističu da se problem, koji se tolerirao proteklih desetljeća, naglašava sada, kad je "voda došla do grla".
Kako je najavljeno iz Državnog inspektorata, uskoro će na području Istre biti uklonjeno 14 bespravnih objekata, tri nedaleko od Umaga, pet kod Rovinja te šest u općini Ližnjanu.
U skladu sa zakonskim propisima, bespravnim graditeljima omogućeno je da sami uklone objekte. Ako ih ne uklone, to će učiniti Državni inspektorat na njihov trošak.
"Javni poziv smo već raspisali, moramo poštovati određene rokove, nakon čega će početi uklanjanje", rekao je glavni državni inspektor Andrija Mikulić prilikom posljednjeg obilaska područja Mandriola, u blizini Vodnjana, gdje se provodi pojačana akcija građevinske inspekcije. Dodao je kako se u tim nadzorima građevinski inspektori koriste i novim tehnologijama u sklopu kojih dronom iz zraka snimaju područje nadzora.
Mikulić je o početku rušenja govorio i u Hrvatskome saboru 22. veljače, kad je najavio da rušenje počinje za dva tjedna.
Župan Miletić: Sve političke opcije svjesne su tog problema
Boris Miletić, bivši IDS-ovac, sada nezavisni župan, rekao je u izjavi za Hinu da je "pitanje bespravne gradnje za njega nadstranačka tema" te kako mu je drago da su "sve političke opcije svjesne tog problema".
"Dobro je imati konsenzus. Svi skupa moramo maksimalno raditi kako bismo osvijestili razinu problema i senzibilizirali ljude na vodećim, zakonodavnim pozicijama", istaknuo je Miletić za Hinu i podsjetio da problem bespravne gradnje u Istri traje već nekoliko desetljeća te da je poprimio je goleme razmjere.
"Prema podatcima naše javne ustanove Natura Histrica, na području Istre ima pedesetak tisuća bespravnih objekata, s time da bespravnu gradnju moramo podijeliti ne više vrsta, od one koja se dešava unutar građevinskih područja, zatim puno gori je slučaj kada se to dešava izvan građevinskog prostora, odnosno na području poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, a možda najgori oblik je kada se dešava u zaštićenim područjima", rekao je Miletić.
Na pitanje smatra li sebe i svoju bivšu stranku IDS odgovornima za takvo stanje, Miletić je odgovorio da bi svu odgovornost, kako je rekao, "prihvatio na sebe kada bi imali ingerencije i ovlasti".
"Mi o tome već dugi niz godina govorimo, tražimo spuštanje ovlasti inspektorata na regionalnu i lokalnu razinu, izmjene zakona da to bude kazneno djelo, a ne prekršajna osnova, iako, kada se gradi u zaštićenim područjima, mi kazneno prijavimo ljude nadležnim institucijama", rekao je Miletić. Dodao je kako je pohvalno što je državni inspektor Mikulić reagirao i poslao dodatne inspektore u Istru, što je, kako je ocijenio, korak naprijed.
"Svi s nestrpljenjem očekujemo rušenje prvih 14 objekata jer mislim da će to biti jedna dobra poruka svima. Ipak živimo u pravnoj državi koja mora bolje funkcionirati", zaključio je župan Miletić.
Krajem siječnja stranicu bespravnagradnja.hr pokrenulo je 17 IDS-ovih gradova i općina, a u manje od 24 sata posjetilo ju je više od 3700 građana, koji su pokazali da je interes za tu temu velik.
Bassanese (SDP): … kad netko nakon 20 godina postane vatrogasac, a prije je bio piroman
Ocjenjujući bespravnu gradnju svojevrsnom "tihom okupacijom i karcinomom koji izjeda Istru na dnevnoj razini", umaški gradonačelnik Vili Bassanese je rekao da su institucije i političari zakazali te kako danas svi naglašavaju taj problem kad je "voda došla do grla".
"Zakon o legalizaciji objekata iz 2012. je pljuska struci i najnegativniji je zakon koji je uopće donesen u povijesti Hrvatske, udar je to na prostor, pravo zlo", istaknuo je Bassanese, dodajući da isto misli i o izmijenjenom zakonu iz 2022.
Kako je za Hinu rekao umaški gradonačelnik, do golemih razmjera bespravne gradnje došlo je zbog nerada institucija i političara, a dio odgovornosti snose i dosadašnji župani - od Jakovčića i Flege, do Radina i Miletića.
Smatra kako je nepojmljivo da je župan Miletić tek u rujnu, na svečanoj sjednici Županijske skupštine, progovorio o tom problemu i time sebi napravio PR.
"To je kao da netko nakon 20 godina postane vatrogasac, a prije toga je bio piroman. Sve to izgleda neuvjerljivo i neargumentirano. Pozdravljam svaku inicijativu koja je iskrena, ali ove nisu iskrene jer otvoriti web-stranicu koja je nemoćna to je politički PR potez", poručio je gradonačelnik Umaga.
Iza problema bespravne gradnje, dodao je, "stoji ogroman biznis jer kada imaš šumsko zemljište, ono vrijedi tri eura, a kada ga prodaješ, kao vikend-parcela vrijedi 30 do 40 eura".
Istaknuo je kako je Grad Umag građevinskoj inspekciji prijavio tri tisuće nelegalnih uzurpiranih zemljišta i objekata u kojima "nelegalno boravi od pet do osam tisuća ljudi".
Jedan od gradova koji su najviše na udaru bespravnih graditelja je Vodnjan, a prema podatcima komunalnog redarstva toga grada, samo tijekom srpnja i kolovoza prošle godine, u samo dva mjeseca, građevinskoj inspekciji predano je čak 400 prijava bespravno izgrađenih objekata.
"To je pokazatelj razmjera i teške situacije s bespravnom gradnjom na Vodnjanštini, posebno na obali i u njenom zaleđu, a koja se tolerirala proteklih desetljeća, čak i nagrađivala legalizacijom", poručio je vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio (nezavisni).
