Na samom početku sjednice, premijer je na dnevni red stavio točku uvođenja radne obveze liječnicima u bolnicama, koji su u štrajku već dva mjeseca. Prva točka je rebalans, o kojem je govorio Slavko Linić, ministar financija. Naveo je da je Vlada po drugi put umanjila projekcije gospodarskog rasta.
"Predviđamo rast od 0,2 posto do kraja godine. U prihodovnoj strani imamo smanjenje u odnosu na planirane prihode, u PDV-u u iznosu od 1,6 milijardi, na što je utjecala promjena sustava obračuna PDV-a", kazao je Linić. Nastavio je da su pali i prihodi od Carine, te da se Vlada zbog poticanja gospodarstva odrekla poreza na reinvestiranu dobit.
"Svi poticaji koje smo dali gospodarstvu su manjak od 0,4 posto BDP-a u proračunu. Ne vidimo oporavak gospodarstva", kazao je Linić, dodajući da su investicije bile promašene. Vlada je smanjila plaće i druge tradicionalne rashode, nastavio je. Požalio se i na visoka ulaganja u sanaciju zdravstva od 3,3 milijarde kuna, određena prekoračenja za plaće u obrazovanju i policiji, te više troškove za mirovine zbog njihova usklađivanja. Ukupan deficit u kombinaciji s izvanproračunskim korisnicima iznosi 5,5 posto, zaključio je.
Dugovi se moraju vraćati, poručio je premijer Zoran Milanović, jer alternativa je "zabijanje glave u pijesak, a to nije alternativa".
Nedostaje čak 17,5 milijardi kuna
Što se tiče proračuna za sljedeću godinu, ministar financija ga je osmislio na temelju zamisli da će gospodarski rast biti 1,3 posto, 2015. godine 2,2 posto, a 2016. BDP bi trebao rasti 2,5 posto.
Najavio je da očekuje deficit od pet posto budući da su planirani prihodi samo 113,1 milijardu kuna. To znači da će u proračunu manjkati 17,5 milijardi kuna. Javni dug bit će iznad 60 posto, a ministar financija procjenjuje da će se rast javnog duga nastaviti do 2016. godine. Ukupno će se država zadužiti za 43 milijarde kuna i ući ćemo u proceduru prekomjernog deficita, najavio je.
Linić je naveo i da će međustopa PDV-a porasti s 10 na 13 posto, što se odnosi na turizam, ali i na poskupljenje osnovnih namirnica, poput ulja, vode, mlijeka... PDV na novine se smanjuje, ali ovaj put po drugačijoj formuli od one koja je ranije oborena na Ustavnom sudu: s pet posto oporezivale bi se dnevne novine otisnute na papiru nakladnika koji imaju statut medija, osim novina koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, piše u Vladinom prijedlogu.
Kako bi smanjili dug, na rashodovnoj strani će se rezati božićnice i regresi koji se isplaćuju iz proračuna, a računa se na prihode od privatizacije i prodaje imovine.
Vlada je već najavila da prikuplja neobavezujuće ponude za ulazak strateškog partnera u Petrokemiju, za koju je ministar gospodarstva kazao da je nesređena i tehnološki zaostala.
Prekoračen dopušteni deficit
Prema u listopadu objavljenim podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države potkraj prošle godine iznosio je pet posto BDP-a, više od dopuštenih tri posto. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. iznosio 16,35 milijardi kuna ili pet posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna ili 55,5 posto BDP-a.