Starije osobe, ističe pučka pravobraniteljica, često su žrtve prevara putem ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, te nerijetko ostaju bez imovine i adekvatne skrbi.
"Znamo za slučajeve pojedinaca koji sklapaju veći broj takvih ugovora što, naravno, nije dokaz namjere prevare, ali svakako može ukazati na potrebu za detaljnijim provjerama. Zato bi trebalo uvesti registar ugovora o uzdržavanju", kaže Vidović.
Istodobno, važno je kvalitetnije i temeljitije informirati starije osobe o rizicima sklapanja takvih ugovora, upozorava Vidović.
Stariji građani ili članovi njihovih obitelji obraćaju se Uredu pučke pravobraniteljice zbog nedostupnosti raznih oblika usluga u zajednici, poput pomoći u kući, savjetovanja i pomaganja ili boravka. Iako su zakonom zajamčene, u mnogim mjestima te usluge ne postoje ili osobe na njih zbog cenzusa prihoda nemaju pravo.
"Neupitna je svijest sustava o potrebi deinstitucionalizacije, odnosno što duljem životu u vlastitom domu, uz osiguranu pomoć i njegu u kući. No, zbog nedovoljne provedbe, velika je potražnja za smještajem u domovima za starije i nemoćne, u kojima još uvijek nema dovoljno kapaciteta", napominje Vidović.
Istodobno, sustav ne pruža podršku članovima obitelji koji brinu o svojim starijima, često i bolesnima, što znači da su nerijetko prepušteni brizi nestručnih osoba. One pak, radeći na crno, ne podliježu nikakvom nadzoru niti kontroli, što nužno treba promijeniti.
Osobe starije životne dobi, koje su još uvijek radno sposobne, posebno su rizične za diskriminaciju pri zapošljavanju, a česte su pritužbe i na moguću diskriminaciju na području zdravstvene zaštite ili pristupa dobrima i uslugama.
"Problem je i neprimjereni javni govor, poput onoga u oglasu za umirovljenički dom: 'Naporni su vam djed i baka? Želite ih se riješiti, ali ne znate kako?'. Na taj način se starije osobe karakterizira kao teret, što je neukusno i uvredljivo. Oglas smo uočili na jednom portalu i odmah smo reagirali, pa je ubrzo uklonjen", rekla je Vidović.
Položaj starijih osoba u Hrvatskoj bio bi u određenoj mjeri poboljšan kada bi se poradilo na njihovoj informiranosti. "Prepreku im predstavlja i to što su mnoge uslužne djelatnosti, ali i državna i javna tijela, građanima dostupni jedino uz komunikaciju putem elektroničke pošte, što starijim osobama stvara osjećaj isključenosti. Zato bi, uz korištenje suvremene tehnologije, trebalo kombinirati i tradicionalne načine komunikacije, prvenstveno putem telefona i osobnog kontakta", preporučuje Vidović.
