Kako je ranije najavljeno, novim zakon predlaže se da se u mirovinu ide s 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života, dok bi se iza 2030. godine ta dobna granica produžila na 67 godina.
Prijedlogom zakona mijenja se i postojeća bonifikacija ovisno o mirovinskom stažu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu, tako da se potiče duži rad te se omogućava korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom.
Stanje nije bajno...
Mrsić je kazao da stanje u mirovinskom sustavu nije bajno, 1,23 zaposlenih dolazi na jednog umirovljenika, što je neodrživo, stoga je cilj zakona modernizirati sustav, ali ga i uskladiti s gospodarskim i demografskim kretanjima.
Novi zakon propisuje da mirovine neće rasti sve dok stopa BDP-a ne naraste tri tromjesečja zaredom najmanje za dva posto u odnosu na isto razdoblje lani, a uvjet je i da deficit državnog proračuna padne ispod tri posto. S obzirom na današnje stanje deficita te konstantan pad BDP-a, rast mirovina se može očekivati u neizvjesnoj (dalekoj) budućnosti. Također, mirovinska reforma će uključivati redovit kontrolni pregled svake tri godine za invalidske mirovine.
Mrsić o velikom iskoraku
Od Nove godine za 180.000 umirovljenika mirovine će i dalje donositi poštar, dok će novi umirovljenici morati imati otvoren tekući račun u banci.
Ministar Mirando Mrsić na kraju se osvrnuo i na rad Vlade u protekle dvije godine i rekao da je napravljen velik iskorak u odnosu na ono što su zatekli. "Uvijek može bolje", rekao je Mrsić prvenstveno misleći na socijalne partnere, koje je pozvao da se vrate u GSV.