Podaci su dobiveni iz nekoliko izvora, mahom američkih, poput CIA-e i američkog Ministarstva trgovine. Prema tim podacima, Hrvatska bi do 2050. godine sa sadašnjih 4,18 milijuna stanovnika trebala pasti na 3,86 milijuna, što je pad od 7,73 posto.
Srbija će do 2050. ostati bez jednog Beograda
S obzirom na dramatične procjene ovdašnjih demografa taj pad iz šire perspektive čak se i ne doima tako strašnim u odnosu na, primjerice, tri baltičke države, Srbiju ili Moldaviju. Tih pet država prema ovim projekcijama nalaze se na samome dnu ljestvice i do 2050. će pretrpjeti najveći demografski gubitak.
Najlošija je procjena za Moldaviju koja bi sa sadašnjih 4,05 milijuna stanovnika trebala doći na 2,26 milijuna što je pad za nevjerojatnih 44,16 posto. Srbija bi, recimo, po istim projekcijama ostala bez trećine (33,2 posto) sadašnjeg broja stanovnika i s današnjih 8,79 milijuna pasti na 5,87 milijuna. To znači da će, slikovito rečeno, Srbija ostati bez grada veličine svoje metropole, Beograda.
Tri male baltičke države također su suočene s ogromnom depopulacijom, a najlošije stoji Litva koja će, prema ovoj procjeni, do 2050. imati 37,6 posto manje stanovnika nego sada. Latvija po istoj projekciji gubi 35,8 posto, a Estonija 29,42 posto stanovništva do 2050. godine.
Crni demografski scenarij mogu očekivati i Slovenija, Bugarska, Ukrajina, Poljska, Mađarska, Slovačka, Grčka, BiH...
U društvu tih mahom istočnoeuropskih i balkanskih država našla se i Njemačka za koju se procjenjuje da bi do 2050. ostala bez skoro 11 milijuna stanovnika i sa sadašnjih 82,1 milijun 'pala' na 71,5 milijuna.
Sjever je definitivno bolje mjesto za život
S druge strane, najveću stopu rasta broja stanovnika prema ovioj projekciji imat će najbogatija, ali i jedna od najmanjih članica Euorpske unije - Luksemburg. Broj stanovnika te zemljice sa sadašnjih 583 tisuće do 2050. narast će na 865 tisuća, čak za 48 posto! Odmah iza Luksemburga je zemlja čijem rastu populacije uvelike pomažu i Hrvati - Irska.
Irska bi do 2050. trebala imati 6,3 milijuna stanovnika ili 33 posto više od sadašnjih 4,7 milijuna. Tek za informaciju, Irska je ne tako davno po broju stanovnika bila u rangu Hrvatske. Uz Luksemburg i Irsku, među pet država s najvećim rastom populacije do 2050. još su Island, Švedska i Norveška.
Sjever se dakle, potvrđuje kao puno ugodnije mjesto za život, možda ne klimatski, ali zasigurno ekonomski.
