Novi ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina diplomirani je agronom, koji je u Vladu došao s mjesta načelnika Općine Bukovlje u Slavoniji. Kaže, brzo je pohvatao konce u svom ministarstvu, a među prvim problemima koje namjerava riješiti, najavljuje hitne odluke vezane uz problem bolesti goveda (enzootska leukoza), kao i promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao i učinkovitiju kontrolu poticaja
"Svim grupama proizvođača, ratarima, stočarima, ribarima, voćarima i svima onima koji žive od poljoprivrede poručio bih da je hrana roba i da je sve traženija. Kriza je to pokazala. Znači poljoprivreda je nešto od čega se može živjeti, ali se mora preuzeti rizik proizvodnje, mora se razmišljati u dobrim godinama kada se dobro zarađuje kako novac sačuvati za godine koje su teške. Oni koji žele da im je poljoprivreda biznis moraju računati na rizike, a isto tako svatko bi se trebao pogledati u ogledalo i sagledati koliko je sam napravio pomak u svojoj proizvodnji", kazao je ministar u intervjuu Vjesniku.
Treba obeshrabriti uvoznike
Na pitanje zašto onda hrvatska poljoprivreda ne proizvodi dovoljno hrane za domaće potrebe, Jakovina je kazao:
"Zato što smo otvorili tržište u trenutku kada našu poljoprivredu nismo još bili sredili. To je bio viši politički cilj i, nažalost, na tržište su dolazile robe koje su se mogle kupiti u cijelom svijetu jeftinije. Uvoznike i trgovce zanima profit, a industriju kako jeftinije proizvesti proizvod. U tom brzom procesu nastradale su brojne naše proizvodnje, a sada kada je hrana sve traženija i cijene na svjetskom tržištu sve više, otvara se prilika da ovu pogrešku ispravimo. Siguran sam da možemo proizvoditi više mesa, voća, povrća i da naše cijene mogu biti niže ili barem na razini svjetskih, što će onda obeshrabriti uvoznike. Isto tako, moramo pooštriti kontrole što sve uvozimo i je li stvarno istina da trgovci kupuju izvan zemlje 'na rasprodajama' sve što mogu i to uvoze u zemlju".
Što se tiče poljoprivrednih kultura koje u Hrvatskoj mogu biti profitabilne, ministar je kazao kako ne treba svaštariti i pokušavati stalno nešto inovirati. "Proizvodnja češnjaka gotovo je nestala, uvozi se uglavnom iz Kine, i to ne samo kod nas nego u sve europske države. No, cijena češnjaka iz Kine u nekoliko je godina utrostručena, jer su postali glavni svjetski dobavljač i ta im je pozicija omogućila da kreiraju više cijene. Takva proizvodnja uz neupitnu kvalitetu našeg domaćeg proizvoda može se vrlo brzo revitalizirati. Slično je s brojnim drugim proizvodima. Naši stručnjaci sigurno mogu dati kalkulacije i ideje što bismo i gdje mogli više proizvoditi", kazao je Jakovina.
Ako bismo htjeli, lako bismo mogli utvrditi lažne poljoprivrednike
Na pitanje koliko imamo lažnih poljoprivrednika, ministar je također dao zanimljiv odgovor.
"Dovoljno je otići u bilo koje hrvatsko selo, sjesti u kafić i razgovarati s ljudima i u pola sata doznati tko je sve dobio poticaje, a nije radio ili je radio tako samo da zadovolji formu i ostvari pravo na poticaje. Ako bismo danas htjeli, lako bismo mogli utvrditi koliko je tko kroz protekle godine novca dobio po raznim osnovama, a koliko je naposljetku proizveo, više ili manje. Ako je neko prije 4 ili 5 godina zasadio voćnjak i za to dobio novac od države, onda bi danas morao imati punu proizvodnju i ne bi smio sebe opravdavati time da mu je proizvodnju uništila suša, mraz, tuča i slično te da je zbog toga isti zapustio. U tom bi slučaju novac morao vratiti. Ozbiljan proizvođač mora biti odgovoran i slušati struku, ali i imati veću i bolju proizvodnju", kazao je Jakovina.
