Šeks u tom intervjuu tvrdi da je došlo vrijeme za promjenu izbornog sustava što se, kaže, vidi po mukama pri sastavljanju vlade nakon izbora u zadnja dva izborna ciklusa. O promjenama izbornog sustava ovisi stabilnost političkog sustava, smatra Šeks, pa predlaže uvođenje praktički dvostranačkog sustava kakav postoji u SAD i Velikoj Britaniji.
Šeks vidi opasnost u rastućem populizmu i sve većem broju protestnih stranaka poput Živog zida ili Mosta, pa kaže da "treba krenuti s preventivnim onemogućavanjem tih protestnih skupina i stranaka, koje žele biti ne samo prevaga ili uteg nego i kreator" jer, kaže, događa se da "o Vladi odlučuju političke skupine koje imaju najmanju reprezentativnost u biračkom tijelu."
Dvostranački sustav ne bi značio ozakonjenje tek dvije stranke, već postavljanje visokog izbornog praga - on predlaže 7 posto namjesto sadašnjih pet - koji bi pročistio fragmentiranu politiku scenu i mnoge stranke "istjerao" iz Sabora.
Šeks u svojoj viziji sugerira i zabranu prijeizbornih koalicija, povećanje preferencijalnih glasova, prekrajanje sadašnjih izbornih jedinica, te uvođenje dopisnog glasovanja.
"To su samo moja razmišljanja o kojima raspravljam s nekim pravnim teoretičarima, u tišini", istaknuo je Šeks.
Šeksove ideje iznesene u intervjuu iz New Yorka za Net.hr komentirao je ĐivoĐurović, Telegramov analitičar i dobar poznavatelj američkog političkog sustava.
"Gledano iz američke perspektive, jasno je što Vladimir Šeks želi postići, ali je zbunjujuće kako misli da bi to bilo moguće izvesti. Američki model 'dvostranačja' nije nešto što se da regulirati zakonom, pa je nejasno kako bi on to uveo u Hrvatskoj. Najvažnije od svega, ova rasprava - koliko god politički i intelektualno poticajna - preskače stvarne probleme: prije nego što počnu brinuti o prevelikom broju stranaka, hrvatske političke elite trebale bi se zabrinuti oko drugih problema, poput sramotno malog broja žena uključenih u politiku u Hrvatskoj. Oko stranaka neće moći puno napraviti; oko uključenja žena mogu. Po tome će ih se dugoročno pamtiti", smatra Đurović.
Telegramov analitičar uvjeren je da će povećanje izbornog praga kratkoročno oslabiti rast Živog zida, ali dogoročno se ne bi puno toga promijenilo.
Američki model je varka
"Stranke koje ugrožavaju liberalno-demokratski poredak u Hrvatskoj na izborima dobivaju ne samo više od sedam posto, nego čak i 20 posto. Toliko je prije dvije godine u nekoliko izbornih jedinica osvojio Most, stranka koja je esencija svih problema zbog kojih bi Šeks, i ja s njim, htio nešto napraviti", objašnjava Đurović.
Smatra da Šeksu i drugima koji žele stabilizaciju hrvatske politike američki model može izgledati kao dobar uzor, no to je varka.
"U američkom izbornom modelu nema čak ni jednog od pravila koja već postoje u Hrvatskoj. Nema izbornog praga, pobjednik se odlučuje u jednom krugu čak i ako nije dobio više od 50 posto plus jedan glas, u slučaju ostavke postoji zamjenik koji drži poziciju do idućih izbora, koji su uvijek u redovnom roku. S druge strane, za kongresnika ili senatora kandidiraju se ljudi iz nekoliko desetaka stranaka, koje postoje u Americi kao što postoje i u Hrvatskoj. To što na svim izborima pobjeđuju samo republikanci ili demokrati (od stotine senatora, samo su dvojica nezavisni) – to je rezultat političke kulture, a ne zakonom propisanih pravila", objašnjava Đurović.
Telegramov analitičar uvjeren je da Šeksova ideja o uvođenju 'američkog dvostranačja' u praksi neprovediva. Za početak, objašnjava Đurović, politika u Hrvatskoj funkcionira slično američkoj, po načelu dva politička pola (lijevog centra i desnog centra i svega oko i između njih). No, za razliku od Amerike, u Europi je sistem s više od dvije stranke postao dominantno demokratsko iskustvo – u posljednjim desetljećima silom biračke volje na njega je prešla čak i tradicionalno dvostranačka Britanija.
"Taj je model nastao nakon Drugog svjetskog rata kao posljedica tragičnog europskog političkog iskustva – sistem s više od dvije stranke je osigurač da nakon izbora neće vladati opasna i protudemokratska politička opcija, kao što se svojedobno bilo dogodilo u Italiji i u Njemačkoj. Sistem s više od dvije stranke osigurava da bi takva opcija bila izolirana, jer bi drugi koalirali protiv nje. Kad u parlamentu postoje samo dvije stranke, kao što postoje u američkom Kongresu, takvo što je gotovo nemoguće spriječiti. Ako jedna stranka zastrani, kao što su republikanci zastranili pod Donaldom Trumpom – više nema pomoći; nema matematike koja bi ublažila loš ishod", smatra analitičar.
Najveći problem hrvatske politike
Opravdanom smatra zabrinutost Vladimira Šeksa da bi nas mogao snaći val opasne i destruktivne populističke politike kakvu vidimo diljem zapadnog svijeta.
"Nema razloga zašto bi Hrvatska dugoročno bila pošteđena te pošasti, čije signale vidimo u uspjehu Mosta i Živog zida", kaže Đurović, ali i smatra da to nije najveći problem hrvatske politike.
"Ako se već iz penzije bavi ozbiljnim pitanjima hrvatske politike, Šeks bi se mogao fokusirati na puno ozbiljniji problem: u Sabor je lani izabrano 88 posto muškaraca i 12 posto žena. Od svih koji su se uopće kandidirali, izabrano je 11 posto muškaraca, i samo 2 posto žena. U šestoj i sedmoj izbornoj jedinici, u predgrađu i okolici Zagreba, izabrano je 27 zastupnika i jedna zastupnica. To je sramota o kojoj bismo svi trebali razmišljati, i djelovati, puno prije nego što počnemo fantazirati o uvođenju američkog stranačkog modela. Dok tako tretiramo polovicu vlastitog stanovništva, neće nam pomoći ni Amerika ni bilo koja stranka", jasan je Đurović.
Razmišljanja Đive Đurovića o ovoj temi uskoro čitajte i na Telegramu.
