Doktorirala je molekularnu medicinu u Švedskoj i nakon toga Adriana Lepur, postdoktorantica u Biocentru u Zagrebu, se vratila u Hrvatsku. "Takva kvaliteta laboratorija i kvaliteta suradnika u tom području nije bila u Hrvatskoj, a i izdaci za znanost kakvi su u Švedskoj su daleko veći nego u Hrvatskoj", kazala je Lepur.
Pokreće istraživački projekt za biološke lijekove i kaže svako ulaganje u znanost je dobra mjera, ali može se još. "Možda bi stvarno pomoglo mladim ljudima da lakše dođu do stanova. I osim toga neka socijalna politika da se više ulaže u zdravstveni sustav i da se neka sigurnost života poveća", tvrdi Lepur.
Tomas Klarić je rođen u Australiji, diplomirao je molekularnu biologiju i 2014. stigao u Hrvatsku. "Ja sam došao jer sam dobio stipendiju koja je bila u sklopu new field programa. I to je baš bila povratnička stipendija za mlade istraživače hrvatskog porijekla", tvrdi Klarić.
Da bi mladi istraživači u Hrvatskoj ostali, država ih nečim mora zadržati. "Veće plaće, bolji uvjeti i bolje financirabnje projekata, Sad se bavim jednim projekt koji nam je cilj okarakterizirati glikom mozga", objašnjava Klarić.
81 milijun kuna iz Europskog socijalnog fonda za 154 mlada istraživača prvi je korak. "To je mjera kojom definitvno sprečavamo i odljev mozgova, osiguramo priliku za razvoj zdravstvene karijere, a ja se nadam da ćemo sigurno naći mogućnost da ostanu", kazala je Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja.
Kriterije će raspisati Hrvatska naklada za znanost, a prvi se na natječaj javljaju mentori. Je li mjera dobra? "Apsolutno je odlična mjera, ali postavlja se pitanje - što nakon toga. Kad mladi znanstvenik diplomira, gdje će se zaposliti?
Mladi znanstevnici se trebaju pripremiti na realnost života, znači ne samo zapošljavanje na fakultetu, nego nešto kao što je recimo i poduzetništvo", tvrdi Sanja Šale, članica Uprave Biocentra u Zagrebu.
Ministar rada Marko Pavić tvrdi - i na to se mislilo. "Želja nam je poslije povezati i tržište rada sa sustavom obrazovanja na način da ti doktori mogu iskoristi svoja znanja i za industriju i za razvoj našeg gospodarstva", tvrdi Pavić.
Prvih 154-ero mladih istraživača priliku za zapošljavanjem imat će kroz nekoliko mjeseci.
