Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 4. i 6. siječnja, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o odnosima u političkoj areni. Nedosljednost vodstva Mosta koštala je izborne potpore ovu listu/stranku, uz istovremeni porast podrške objema vodećim političkim strankama i njihovim koalicijama.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 55-61 posto), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) lijevo-liberalna koalicija Hrvatska raste bi bila u laganoj prednosti ispred Domoljubne koalicije i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista).
SDP-ova koalicija Hrvatska raste je prva s izborom od 32,1 posto glasova (u odnosu na prosinačkih 30,3 posto), dok je HDZ-ova Domoljubna koalicija na drugom mjestu s izborom od 31,2 posto (u prosincu 29,4 posto). Najveće iznenađenje proteklih izbora, Most nezavisnih lista je treći s izborom od 11,7 posto (prije mjesec sana 15,4 posto).
Tako se Mostu u mjesec dana istopila izborna potpora za 3,7 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast potpore (Hrvatska raste za 1,7, odnosno Domoljubna koalicija za 1,8 postotnih bodova). Dalje slijede Živi zid s izborom od 3,2 posto (u prosincu 3,3 posto), koalicija oko stranke Milana Bandića s 2,0 posto (u prosincu 2,3 posto). Pet je lista zabilježilo izbornu potporu oko 1 posto: Orah (1,4 posto), U ime obitelji (1,3 posto), koalicija IDS-PGS-Lista za Rijeku (1,2 posto), HDSSB (1,1 posto) i Hrid (0,8 posto). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,9 posto, uz 12,1 posto neodlučnih.
Na ljestvici s rangom samostalnih političkih stranaka, vrh pripada SDP-u s izborom od 29,6 posto (u prosincu 28,2 posto), a slijedi HDZ s 29,3 posto (u prosincu 27,6 posto). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 3 postotna boda (sadašnjih 12,6 posto prema prosinačkih 15,6 posto). Živi je zid s 3 posto na četvrtom mjestu. Tri stranke bilježe izbor oko dva posto: HNS 2,2 posto, Stranka Bandić Milana 2 posto i HSS 1,8 posto. Još su tri stranke s izborom iznad jedan posto: Orah (1,6), IDS (1,2) i HDSSB (1,2). Ispod jedan posto su Hrvatski laburisti (0,8), Hrid (0,6), HSP AS (0,6), HSU (0,6), NS Reformisti i HSP (obje liste po 0,5). Ostale stranke bilježe izbor od 1,7, dok je 10,1 nedolučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 22,6 posto (prema 21,5 posto iz prosinca). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 10,5 posto (prema 12,3 posto iz prosinca), dok je Josip Leko treći s izborom od 8,9 posto. Na četvrtom je mjestu u ovomjesečnom istraživanju Božo Petrov, sada s izborom od 6,7 posto (prije mjesec dana na trećem mjestu s izborom od 10,8 psoto). Slijedi Boris Lalovac s 6,4 posto, dok je Tomislav Karamarko šesti s izborom od 3,4 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Tonino Picula i Ranko Ostojić s izborom od 2,8, dok Milan Bandić i Tihomir Orešković bilježe izbor od 2,2 posto.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (31,9) i Zoran Milanović (27,9). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (12), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,8 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (4,0%), Kolinda Grabar Kitarović (1,5), Vesna Pusić (1,4), Željko Reiner (1,2) i Milorad Pupovac (1,0).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca dvije teme prekrivaju tri četvrtine izbora: pregovori o novoj Vladi i preokreti u Mostu (49,2%), te imenovanje novog mandatara i konstituiranje Hrvatskog sabora (24,2%). Izbjeglički val i problemi s žilet-žicom na slovenskoj granici je najvažnija tema za 8,4% građana/građanki, dok je pad cijene goriva najbitnija tema za njih 4,6%. S izborom iznad 1 posto su sljedeće teme: sukobi u SDP-u (2,2%), rasprave o pravu na pobačaj (1,5%), europska nagrada za manifestaciju Advent u Zagrebu (1,5%), otkazivanje sljemenske utrke (1,2%), Pariški sporazum o klimatskim promjenama (1,2%) i puštanje Zdravka Mamića iz Remetinca uz uplatu jamčevine (1,1%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.
Smjer kretanja zemlje podupire 29,4 posto građanki/građana, dok ih 49,4 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. Ne zna, njih 21,4 posto. Najveći udio optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu. Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra više od polovice birača HDZ-a (50,8%), HSS-a (57,1%) i Stranke Milana Bandića (50%), dok je nešto manje optimista među glasačima Mosta (46,7%). Obrnuta je situacija među glasačima opozicije. Samo 2,9 posto glasača Živog zida smatra da se stanje razvija u dobrom smjeru, a među glasačima HNS-a njih 16,7. Od 5 glasača SDP-a njih 3 smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru, dok po 1 smatra da ide u dobrom smjeru, odnosno ne može se odlučiti u kojem smjeru se kreće stanje u zemlji. Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (17,3% među neodlučnima i 8,5% među apstinentima).
U doživljaju rada nositelja izvršne i zakonodavne vlasti i u ovomjesečnom se istraživanju utvrđivala samo ocjena rada predsjednice Republike koja je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,45 prema 3,36 iz prosinca. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,54), Stranke Milana Bandića (3,87), HSP AS (3,80), HSS (3,71) i Mosta (3,54). Najniža ocjena zabilježena je među glasačima Hrvatskih laburista (2,40) HNS-a (2,50) i Reformista (2,60).
