MOST je pravi i jedini pobjednik parlamentarnih izbora i bez njih se ne može sastaviti nova vlada, ni od strane lijeve, ni od strane desne koalicije. Njihov glavni uvjet, da bi podržali SDP-ovu ili HDZ-ovu koaliciju je pristanak na reforme koje MOST na čelu s Dragom Prgometom i Božom Petrovom uvjetuju.
Koalicija Most je bliža SDP-u, ali cijena podrške bila bi odlazak šefa SDP-a Zorana Milanovića s mjesta premijera kao i najveće reforme koje je Hrvatska ikada vidjela.
Donosimo vam popis ključnih stvari koje Mostovci navode u svom programu:
1. Uvođenje vinjeta na autoceste i bolja infrastruktura za turistička središta.
Ulaganje u prometne prioritete (prometna infrastruktura bliska profitnim i turističkim središtima, uvođenje vinjeta) jedan je od ključnih projekta Mosta. Nastojat će, kažu, promijeniti prometnu politiku jer u trenutnoj ne postoji strateški dokument, niti jasan cilj prometne politike.
"Osim toga problem su i financijski neopravdana i neracionalna ulaganja u prometnu infrastrukturu, neutemeljena na stvarnim brojčanim pokazateljima i na potrebama gospodarstva i stanovništva, nejasni kriteriji raspodjele sredstava kao uzrok velikim dugovima generiranim u Državnom proračunu i tvrtkama u resoru, zapuštenost određenih područja prometne infrastrukture, nepostojanje jasne upravljačke politike, bez razvojne vizije i ciljeva koji vode stvaranju dodatnih vrijednosti, te neracionalno trošenje financijskih sredstava i loše upravljanje ljudskim potencijalima u tvrtkama u resoru", smatraju u Mostu.
2. Ekološko obrazovanje od vrtića nadalje i primjena eko standarda na svim područjima.
Za svaku zemlju, pa tako i Hrvatsku, izuzetno je značajna i klimatska politika, kao i ukupna ekološka svijest njezinih stanovnika, mišljenje je Mosta nezavisnih lista. Upravo je zato, smatraju, od iznimne važnosti raditi na podizanju ekološke svijesti kroz obrazovanje od vrtića nadalje s jedne strane te kroz primjenu ekoloških standarda na svim područjima s druge
3. Poljoprivreda kao prioritet, a ne kao problem
Prehrambena nezavisnost i poljoprivreda, smatraju u Mostu, treba biti prioritet, a ne problem.
Zato će, obećaju, nastojat napraviti veliki zaokret u poljoprivrednoj politici, barem u okvirima koliko je dozvoljeno pristupnim ugovorom. Ako se to ne učini poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom hrane nastavit će propadati, smatraju.
"Kod nas se forsiraju priče o nužnoj industrijalizaciji sela, iako je u zemljama EU-a visoka proizvodnost u poljoprivredi desetljećima razvijana na principima zdravog i vitalnog sela. Decentralizacija i razvoj nužno ovise o pružanju “života” hrvatskom selu", stoji u programu Mosta.
4. Veća energetska neovisnost i povećanje obnovljivih izvora energije
Most će, kažu, težiti što većoj energetskoj neovisnosti te planskom i ciljanom povećanju udjela obnovljivih izvora energije. Razlog tome je činjenica da je energetski sektor u Hrvatskoj već sada jedan od najvažnijih investitora te posljedično i pokretač ukupnog gospodarstva.
5. Učinkovitije i brže pravosuđe
Učinkovitije i brže pravosuđe oslobođenom pritiscima dnevne politike jedno je od programskih obećanja Mosta o kojima su čelnici stranke već pričali. Reforma pravosuđa ključna je za reformu cijelog hrvatskog društva, smatraju u Mostu. "Kao najveće probleme vidimo sudske postupke koji predugo traju (sporost sudova), neujednačena sudska praksa, neuravnotežena opterećenost sudaca. Nastojat ćemo uvesti dodatnu specijalizacija sudaca te im osigurati informatičku povezanost i omogućiti komunikaciju putem video konferencija, što će racionalizirati troškove", stoji u programu Mosta.
6. Liberalniji model preferencijalnog glasovanja, uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.
Most će se zalagat za promjenu izbornog zakonodavstva kojoj je cilj još liberalniji model preferencijalnog glasovanja, uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.
Kao glavne probleme oni u svom programu ističu: neinformiranost birača, upitan tajming i ispravnost nedavne odluke Ustavnog suda, sustav biranja i zastupljenosti nacionalnih manjina, otežano glasovanje za osobe s posebnim potrebama, te neravnomjernost izbornih jedinica.
7. Bolje obrazovanje
Povezivanje obrazovanja s poduzetnicima te kvaliteta umjesto kvantitete uvisokom obrazovanju sažetak je Mostove vizije boljeg obrazovanja.
Potrebno je, kažu, povezati institucije srednjoškolskog i visokog obrazovanja s poduzetnicima, a smanjiti jaz između ponude i potražnje na tržištu rada među deficitarnim i prezasićenim djelatnostima. Upisne kvote treba određivati tržišno, a ne po principu maksimalizacije profita određenih obrazovnih institucija.
8. Dokazivanje namjenskog korištenja sredstava i stvarna fiskalna odgovornost
U Mostu smatraju da treba početi stvarno i sustavno provoditi Zakon o fiskalnoj odgovornosti u praksi. "Svaki čelnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog i lokalnog proračuna treba potvrditi da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja", stoji u programu Mosta.
9. Proširenje poduzetničke baze kroz stimulacije i olakšice poduzetnicima
Prihodovna strana proračuna ne može se više stavljati na teret sve manjeg broja poslovno uspješnih tvrtki, nego se treba otvoriti mogućnost proširenja poduzetničke baze raznim oblicima stimulacija i olakšica, od poreznog rasterećenja i pojednostavljenja zakonodavnog okvira, učinkovitijeg radnog zakonodavstva usmjerenog prema suvremenoj mobilnosti i dinamici poslovnih potreba do omogućavanja konkurentnijih kreditnih uvjeta, stvarnim a ne kozmetičkim stimulacijama novih poduzetničkih inicijativa.
10. Manje saborskih zastupnika, izmjene izbornog zakonodavstva, manje teritorijalnih jedinica i reforma lokalne samouprave
O micanju uhljeba i racionalnijoj javnoj upravi posljednjih smo dana mogli dosta toga čuti. Za Most racionalna javna uprava podrazumijeva paket reformi u svim dijelovima organizacije države i lokalne samouprave, počevši do smanjenja broja saborskih zastupnika, izmjene izbornog zakonodavstva, smanjenja broja teritorijalnih jedinica, reforma lokalne samouprave ne samo u odnosu na broj lokalnih jedinica, nego prvenstveno na način njihove organizacije i međusobne operativne povezanosti u određenim poslovima i ulogama koje nadilaze posebno jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika, prijelaz dijela dužnosnika u volonterske službe, smanjenje broja državnih agencija, optimizacija radnih procesa i uklanjanje administrativnih barijera i nepotrebnih “poslova”, itd…
