Ne bi li bolje od prodaje HPB-a bilo da se računi svih javnih poduzeća, agencija, lokalne samouprave i državne uprave prenesu u HPB, a banka zadrži u državnom vlasništvu, zanimalo je našeg čitatelja. O mogućnostima i posljedicama takvog poteza upitali smo člana našeg stručnog tima Gustea Santinija, koji je na vrijeme upozoravao da se bankarski sustav ne smije predati u ruke stranom kapitalu.
"Predlagao sam osnivanje komercijalne banke u kojoj bi 'svi ljudi dobre volje', kao i država, držali svoja sredstva. Ona bi tad bila najjača i to je mogao biti HPB, jer ima najjaču mrežu, kapilarno je najširi. Naš čitatelj je apsolutno u pravu i njegovo pitanje nije samo opravdano, nego i svrsishodno. Zašto ne bismo svi držali u njoj novac i zašto se ne bismo svi osiguravali u Croatia osiguranju?", pita se i Santini. No, i odgovara, predviđajući što bi se dogodilo u tom slučaju.
"Strane banke, vjerovnici bi skočili na zadnje noge, kao kad je teleoperaterima uveden porez. Banke bi rekle da se narušava tržišna utakmica i kad trebate kredit, onda bi ucjenjivale itd. One banke koje sada imaju oligopol i kontroliraju stanje, bile bi još malo neprijateljskije. Malo je reći da bi pao kreditni rejting. Banke u cijeloj jugoistočnoj Europi povlače sredstva diskretno, a u ovom slučaju ne bi bilo ni diskrecije, zato Hrvatska nije u stanju to napraviti. Za takav potez trebalo bi užasno puno snage, drskosti i vjere da ćete napraviti nešto, postati državnik, a ne političar", kaže Santini.
Bogovi i volovi
Uspoređuje stanje s bankama Slavka Linićas trgovanjem : 6,375 prinosa na obveznice Hrvati su ovih dana dali Amerikancima, umjesto Hrvatima. Stranim bankama se prepušta trgovina štednjom naših građana, a nijedna od njih na našem tržištu nije završila iz karitativnih pobuda, dodaje. Ali zašto Hrvatska ne bi imala pravo na veći bankarski suverenitet, od makar 30 posto vlastitog udjela, kad Nijemci vode računa da im strani udio u bankarskom sektoru ne prijeđe 30 posto?
"Što je dopušteno bogovima, nije volovima. Usporedba Hrvatske i Njemačke je apsurdna, to je kao da mene usporedite s Rockefellerom", kaže Santini ističući da se to moglo spriječiti davno prije da se vodilo računa o strategiji razvoja bankarskog sektora.
Kako biti malo lukaviji?
No, ipak, da se skupi hrabrosti i da se ostvari scenarij o jačanju HPB-a, Santini predviđa sljedeće pozitivne posljedice.
"HPB bi jačao, bio bi aktivniji u kreditnoj politici, atraktivniji, dionice bi rasle, ljudi bi ulagali i jasno je da bi to bila dobra priča. To jest nelojalna konkurencija, ali, bože moj, ako želimo imati krvotok gospodarstva, a to je bankarstvo, morate nešto i napraviti", kaže Santini.
Ipak, kako se to može napraviti? Dodatni problem može biti to što HPB ima samo oko 4 posto tržišta, a da bi bio prava komercijalna treba treba bar 30 posto, kaže Santini. Za provođenje ovakve mjere bi zato trebalo "ukinuti Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a Sabor bi trebao donijeti specijalni zakon kojim bi se proveo ovaj potez".
"Lukavije bi bilo da sva sredstva budu kod Hrvatske narodne banke, pa bi ih ona mogla kao tehničku uslugu kanalizirati Poštanskoj. Pitanje je to kreativnosti i razmišljanja", navodi.
Ferdelji: Da ste vi država, gdje biste držali novac?
"To je dobra ideja! No, pretpostavljam da joj na putu stoje interesi, koje bi trebalo ispitati, jer ja sa sigurnošću ne mogu reći je li zaduženost države kod drugih banaka ili nešto drugo. Ali, postavimo sli logično pitanje, da ste vi država - biste li držali novac kod sebe ili kod drugih?", kaže Vladimir Ferdelji, član našeg stručnog tima.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine Vladine poteze ili njihov izostanak, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
