Niska otkupna cijena mlijeka nije novost, ali je za ove ljude ogroman problem. Sad je ispod 3 kune.
"Nikad nije cijena bila baš dobra…da nam pokriva onako, 100 posto troškove. To i je veliki razlog zašto se ljudi prestaju baviti time. Vi možete kompenzirati lošiju cijenu neko vrijeme, ali kroz duži period to nije održivo", objašnjava Vladimir Ljubić, vlasnik OPG-a.
Pokazuje to i pad broja proizvođača mlijeka - s 13 tisuća na njih tek 3700. U deset godina broj muznih krava je na hrvatskim farmama pao za 40 posto. A uvoz samo raste.
"Hrvatska proizvodi za 48 posto vlastitih potreba mlijeka i nažalost u proteklih više od deset godina proizvodnja mlijeka kontinuirano pada. Pada broj farmi, a pada i broj isporuka mlijeka", kazuje Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu.
Situacija je sve lošija - u prvih 5 mjeseci trend pada proizvodnje se nastavlja. Ne kriju to ni u Ministarstvu, ali tvrde - u budućnosti nećemo ostati bez domaćeg mlijeka.
"Krenuli smo s jednim interventnim, kriznim programom od 80 milijuna kuna koji je prvenstveno fokusiran na proizvođače mlijeka, na uzgajivače svinja, uzgajivače peradi, a dominantan iznos od tih 80 milijuna kuna ide upravo mliječnom sektoru", govori Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede.
Jedna mjera nije dovoljna. Za spas hrvatskih mljekara potrebno je puno više: traže više zemlje, poticaja i najvažnije - bolju otkupnu cijenu mlijeka.
