Mladi su najnezadovoljniji plaćom - žale se da zbog malog iznosa plaće nisu motivirani za rad, a poslodavci ih istodobno izrabljuju, pa stručno osposobljavanje često nazivaju stručnim iskorištavanjem. Kada je pak riječ o poslodavcima, ni oni nisu potpuno zadovoljni. Katarina je poduzetnica iz Zagreba koja u svojoj agenciji odnedavno zapošljava mlade putem ove mjere stručnog osposobljavanja. S jedne strane, smatra pohvalnim što država ulaže novac za doprinose i plaće tih mladih osoba, a njih poštuje, no s druge strane je to ipak dvosjekli mač.
'Dolaze bez iskustva i zapravo nam smetaju'
'Da ne postoji takav program, sigurno ne bih zaposlila nekoga s tako malim znanjem o poslovanju. Nažalost, djeca dolaze bez praktičnog rada s fakulteta, a ako je on i postojao, nedostatan je. Zapravo, dobivaš osobu koja ti, uvjetno rečeno, smeta. Riječ je o mladim ljudima koje treba uvoditi u posao, a za što mali poduzetnici nemaju vremena', rekla je za Deutsche Welle.
Osim toga, ističe da se kandidati često drukčije predstave na razgovorima za posao, a u stvarnosti na radnom mjestu nisu takvi. Umjesto da prihvate priliku za učenje i stvaranje kontakata, oni su, kaže poduzetnica Katarina, u startu kivni.
'Ne libe se to pokazati i smatraju da su besplatna radna snaga, kolutaju očima kada s vlasnikom tvrtke trebaju obaviti neki manualan posao poput pakiranja materijala ili njihove isporuke', dodaje.
Osim toga, ističe da većina tzv. 'sorovaca' s kojima se susrela nije fleksibilna kada je riječ o radnom vremenu, a u njezinom se poslu mnogo toga događa u poslijepodnevnim i večernjim satima. Sorovci su se informirali o svojim pravima i Zakonu o radu, imaju predrasude, ali nisu spremni ni za kakvu inicijativu.
'Stručno osposobljavanje je jedinstvena prigoda za učenje o poslu iz prve ruke'
'Ne razumiju da nisu tu da bi ispunili crticu u životopisu, već zbog toga da bi uzeli svoju priliku. Kada smo počinjali raditi za vrijeme fakulteta, radili smo s manje zahtjeva i novca nego što ih oni danas imaju, ali smo bili mnogo više zainteresirani. Tada nije bilo ovakvih programa pa smo volontirali znajući da je to naš početak, nikako kraj. Ali ne mogu ih do kraja kriviti, jer je atmosfera u državi takva da svatko gleda da se što prije spakira i ode', pojašnjava Katarina.
S njom se slaže i vlasnica male medijske tvrtke Tanja, koja kaže da sorovci koje je ona zaposlila uglavnom nisu znali raditi, a htjeli su birati čime će se baviti.
'Od njih pet novinara, samo je jedna djevojka znala napisati vijest. U stanju su sjediti osam sati i reći da se nije ništa važno dogodilo da bi oni to objavili', kaže Tanja i dodaje da joj je sada jako žao što nije zadržala i stalno zaposlila djevojku koju je smatrala veoma talentiranom novinarkom.
'Nemate iskustvo ni znanje, a ako vam se ne sviđa, slobodno otiđite'
Dvije su poduzetnice rekle da su poslodavci, kada je riječ o sorovcima, u nezavidnoj situaciji: zaposle ih jer im je potrebna dodatna radna snaga, no to su uglavnom ljudi koji još ne znaju raditi pa se na njih nije moguće osloniti kao na ostale. Ipak, kažu da je to mladima jedinstvena prigoda za promatranje poslovnih procesa i kontakata iz prve ruke, što je nekad bilo nedostižno.
'Prvo se zagledajte u sebe i realno procijenite koliko ste tržišno vrijedni. S obzirom na iskustvo i znanja, računamo da ćete biti posljednji koji ćete za stolom dignuti svoju ruku i iznijeti konkretan prijedlog. Kada bismo morali računati na vaše radne kapacitete, mogli bismo i mi završiti na burzi. Istoj onoj na kojoj smo vas pronašli', kažu i ne boje se bijesa javnosti. Onima koji nisu zadovoljni poručuju neka slobodno odu.
