Dr.med. Ivana Portolan Pajić, zamjenica Pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo za RTL.hr piše o konzumiranju alkohola među mladima. Povod je posljednji dan škole kada je jedan 14-godišnjak u vrlo ozbiljnom stanju završio u Klaićevoj bolnici nakon što je popio litru votke, a nakon toga još je dvoje mladih odvezeno u Kliniku za dječje bolesti.
"Moram priznati da sam voljela osjećaj lakoće nakon čašice ili dviju. Obično se nastanio u nogama i rukama, a tek onda udarao u glavu. Prepuštala sam se vrtoglavici, pazeći da ne prijeđem onu tanku granicu koja je dijelila pripitost od pijanstva. Sama sebi, činila sam se tako cool. Odraslo i otkačeno.“ ( Nisam ti rekla, R. Kugli)
Prema zadnjim objavljenim podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti među učenicima (ESPAD) za 2019. godinu, pijenje alkohola ostaje visoko među adolescentima u Europi, a podaci pokazuju kako su hrvatski učenici iznad europskog prosjeka. Podaci iz istog istraživanja govore kako je 90 posto učenika u Hrvatskoj barem jednom u životu pilo alkohol te da je 58 posto učenika u Hrvatskoj pilo u posljednjih 30 dana, što je blagi porast u odnosu na 55 posto u 2015. Zatim, 42 posto učenika u Hrvatskoj je popilo barem jednu čašu alkohola s 13 godina ili ranije, a njih 8,1 posto se opilo s 13 godina ili ranije te je Hrvatska po oba pokazatelja iznad ESPAD prosjeka. Alkohol je najlakše dostupno sredstvo ovisnosti prema percepciji učenika u Hrvatskoj, čak 87 posto učenika u Hrvatskoj je izjavilo da im je alkohol prilično ili vrlo lako dostupan.
Alkohol je u Hrvatskoj društveno prihvatljivo sredstvo ovisnosti iako njegova zlouporaba ima dalekosežne i često tragične posljedice za pojedinca, obitelj i cijelo društvo. Uz alkohol slavimo i žalimo, s čašicom nazdravljamo i s čašicom tugujemo. Stoga ne čudi da djeca s alkoholom dolaze u dodir najčešće u vlastitom domu, nerijetko ohrabreni od nekog člana obitelji, alkohol najčešće probaju baš kod kuće ili u društvu svojih vršnjaka kao svojevrsnu inicijaciju u svijet odraslih.
Mladi rizike konzumiranja alkohola ne doživljavaju dovoljno ozbiljno, kao ni potencijalne opasnosti drugih rizičnih ponašanja. Roditelji predstavljaju najveći uzor svojoj djeci , ponašanjem i stavovima, i zato upravo oni trebaju jasno pokazati svoj stav prema alkoholu te da ne podržavaju maloljetničku konzumaciju alkohola. Korisno je započeti razgovarati prije prvog iskustva s pićem, između 9. i 12. godine života jer to predstavlja doba kad su djeca ionako izložena informacijama o alkoholu, najčešće iz medija putem reklamnih spotova u kojima nerijetko poznate javne osobe sudjeluju kao promotori pijenja pića koje sadrži alkohol.
Mladi pijenjem alkohola često poručuju kako su odrasli, ponekad pokušavajući biti važni i prihvaćeni od svoje vršnjačke skupine. Često se ne obaziru na posljedice pijenja, piju u rundama i natječu međusobno u količini ispijenoga pića. Posebno je opasno što sve češće kombiniraju alkohol i druga dostupna sredstva ovisnosti.
Vrijeme adolescencije vrijeme je burnih emocionalnih, psihičkih i fizičkih promjena kod mladih što često prati nesigurnost , nedostatak samopouzdanja i preispitivanje vlastitog identiteta. U tom razdoblju mladi su skloni eksperimentiranju što može dovesti do kobnih posljedica poput prometnih nesreća, rizičnog seksualnog ponašanja, tučnjava i drugog neprihvatljivog ponašanja.
Gdje smo zakazali?
Prema mišljenju mladih zakazali smo u svemu. Edukaciji, prevenciji, ali ponajprije u dostupnosti alkohola mladima.
Tijekom edukativnih debatnih radionica Usudi se oduprijeti- Ima li zabave bez alkohola? a koje smo nekoliko godina provodili o zagrebačkim srednjim školama, od učenika smo dobili jasnu i nedvosmislenu poruku: Licemjeri ste! Govorite nam o štetnosti alkohola, a s druge strane osiguravate njegovu dostupnost, reklamirate ga i prodajete na svakom koraku. Što odgovoriti mladima na takve kritike? I to kad smo svjesni koliko su one istinite i da zapravo pogađaju biti cijelog problema.
Dok ne promijenimo javne politike spram alkohola i pića koja sadrže alkohol, ponajprije cjenovnu politiku i politiku reklamiranja, edukacije nam neće biti osobito uspješne. U startu moramo priznati kako se borimo s puno nadmoćnijim neprijateljem, industrijom koja mami reklamama vrhunske produkcije u kojima se mogu vidjeti brojne poznate osobe iz javnog života, glumci i športaši koji mladima predstavljaju uzore. Uzore koji ih vode u pogrešne odabire!
O kampanji Nisam ti rekla
Centar za zdravlje mladih i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuli su edukativnu kampanju "Nisam ti rekla" s ciljem edukacije mladih o štetnosti pijenja alkohola. Kampanja „Nisam ti“ rekla inspirirana je istoimenim romanom za mlade autorice Rosie Kugli u kojem ona jezikom mladih opisuje izazove i probleme odrastanja te ukazuje na štetnost konzumacije alkohola i drugih opojnih sredstva u toj osjetljivoj dobi mladih ljudi. U središtu priče Nisam ti rekla je dramatična ispovijed srednjoškolke Hede, ali pitanja i dileme koje postavlja ova knjiga tiču se doslovno svakog od nas. I mladih, i roditelja, i profesora, kao i društva u kojem su vrijednosti srozane i teško se pronalaze. Dužni smo našim mlađim generacijama objasniti što zapravo znači nepromišljeno i rizično ponašanje-što znači sjesti u auto nakon konzumiranja alkohola. Dužni smo im objasniti da tako svaki put stavljaju na kocku sve svoje želje, prijateljstva, planove, osjećaje, svu ljepotu života i postojanja. Dužni smo progovoriti tako da nas čuju, na 'njihov način' i 'njihovim jezikom', jezikom koji će čuti i razumjeti.
Jesam li naučila?
„Mislim da jesam. Alkohol je strašan, alkohol je prokletstvo. Smrt za sve one mlade koji se opijaju, koji se tako olako poigravaju vlastitim životom.I kad bih mogla vratiti vrijeme, makar samo na tren, o kad bih samo mogla! Željela bih još jednom ući u sve one klubove prepune pijanih klinaca i reći im da to ne rade, da ne uništavaju svoj mladi život jer život je samo jedan. I on je najveći dar koji smo dobili.“ ( Nisam ti rekla, R. Kugli)
Još neke informacije
Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova RH u 2020. godini mladi vozači počinili su pod utjecajem alkohola 690 prometnih nesreća, u kojima je 15 osoba poginulo, a 388 je ozlijeđeno. Četiri od deset osoba koje počinju piti prije 15. godine života s vremenom postaju ovisnici. Čeoni režanj mozga razvija se do 24. godine života i odgovoran je za razvoj vještina planiranja, razmišljanja, organiziranja, kontrole impulsa, koncentraciju, pažnju. Pijenje alkohola utječe na njegov razvoj.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su isključivo osobni stavovi autora i ne predstavljaju nužno stav redakcije RTL.hr-a
