Strožije kažnjavanje najtežih prekršaja te stupanje na snagu povećanih novčanih i kazni zatvora znatno su utjecale na ponašanje sudionika u prometu što je vidljivo iz policijskih statistika koje bilježe značajan pad broja poginulih u prometnim nesrećama u srpnju i kolovozu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kako je priopćilo Ministarstvo unutarnjih poslova u petak, tijekom srpnja na hrvatskim prometnicama poginule su 24 osobe što je smanjenje za 25 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine kada su u prometnim nesrećama poginule 32 osobe. U kolovozu je u prometnim nesrećama poginulo 25 osoba, što je pad od 43 posto budući da je u istom razdoblju prošle godine poginulo 44 osoba.
Bolja statistika
Gledajući ukupan broj poginulih osoba u prvim osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine MUP je zabilježio pad od 19,5 posto, odnosno poginule su 43 osobe manje.
Tijekom prvog mjeseca primjene novih, izmijenjenih i dopunjenih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama za najteže prekršaje u kolovozu je sankcionirano 598 počinitelja koji su počinili 648 prekršaj, od čega je 201 počinitelj uhićen. Za 464 prekršaja nadležnim sudovima je predložena novčana kazna, dok je za njih 184 predložena kazna zatvora, dodaje MUP.
Među najtežim prekršajima u kolovozu su evidentirana 242 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila te 201 prekršaj upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita. U prvih mjesec dana primjene novog zakona policija je zabilježila i 97 slučajeva vozača koji su vozili dok im je oduzeta vozačka dozvola, a njih 63 odbila su se podvrgnuti alkotestiranju.
Najviša novčana kazna tijekom kolovoza iznosila je 30.000 kuna, a potvrđena je vozaču koji je upravljao vozilom bez položenog vozačkog ispita i pod utjecajem alkohola, dodao je MUP.
Osam najtežih prekršaja
Policija je naglasila kako najveća i najteža stradavanja u prometu uzrokuju osam najtežih prekršaja, a riječ je o prekoračenju dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnji u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. Među detektiranim najtežim prekršajima su i namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje podvrgavanju alkotestiranja te vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila.
Uz to, najveća stradavanja u prometu uzrokuju upravljanje vozilom prije stjecanja prava ili dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova te upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole.
U MUP-u naglašavaju kako je cilj novog zakona prvenstveno podizanje razine sigurnosti svih sudionika u prometu, ali i povećanje prometne kulture, a sve kako bi se smanjio broj najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i sve ostale sudionike u prometu.
''Iako je svrha pooštrenih kazni povećati stanje sigurnosti pozivamo sve sudionike da se, neovisno o visokim novčanim kaznama, pridržavaju prometnih propisa jer velika je razlika između nekoliko tisuća kuna kazne i tragedije koju izaziva izgubljen ljudski život'', zaključuju u MUP-u.
