MIROVINE MANJE I DO 20 POSTO? /

Vlada razmatra još jače kazne za ranije umirovljenje

Image

Aktualna Vlada, dvije godine nakon što je na snagu stupio stroži mirovinski zakon, ponovno razmišlja o snažnijem kažnjavanju umirovljenika koji odlaze u prijevremenu mirovinu, piše Novi list.

1.3.2016.
22:01
VOYO logo

Mirovinskim zakonom koji je na snazi od siječnja 2014. godine strože se kažnjava prijevremeno umirovljenje koje, ovisno o godinama staža i godinama života, može umanjiti mirovinu i do 20,4 posto. Taj se najviši iznos kazne odnosi na umirovljenike koji u mirovinu odu pet godina ranije - s navršenih 35 godina mirovinskog staža, a na umirovljenice ako odu do 32 godine mirovinskog staža.

Preporuka Europske komisije

Da Vlada razmišlja o dodatnom kažnjavanju umirovljenika, najavila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić kazavši u razgovoru za Novu TV da je to preporuka Europske komisije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, dodala je da se želi stimulirati ostanak u radnom odnosu onih koji to žele, a naročito deficitarnih struka do 68. godine života. I ta je stimulacija već prisutna za sve one koji dulje ostaju u radu, odnosno nakon što napune 65 godina života i rade najviše do 67. godine života. Ta je godina odabrana s obzirom na to da će od 2038. godine i žene i muškarci u punu starosnu mirovinu odlaziti s navršenih 67 godina.

Osim ministrice rada, promjene u mirovinskom sustavu najavio je i novi ministar financija Zdravko Marić govoreći o "strukturnim potezima u smislu ubrzavanja produženja radnog vijeka ili penalizacije preranog umirovljenja".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
FONDOVI IZRAČUNALI: /

Evo kolika će vam biti mirovina nakon 35 godina staža

Image
FONDOVI IZRAČUNALI: /

Evo kolika će vam biti mirovina nakon 35 godina staža

Prošla Vlada se opirala

Europska komisija od Hrvatske je tražila i da prije 2038. godine podigne dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina, no bivša administracija to je odbacila s obzirom na specifičnost domaćeg sustava u kojem žene do 2030. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima. Tek u toj godini dosežu zakonski okvir od 65 godina života, a onda bi se od 2031. do 2038. godine postupno podizao prag za umirovljenje i žena i muškaraca do 67 godina života, piše Novi list.

Bivša je vlada predstavnicima Europske komisije na nizu sastanaka nastojala dokazati kako bi dodatna penalizacija bila kontraproduktivna. S tim da Europska komisija i u zadnjem izvješću o Hrvatskoj ističe kako mirovine u Hrvatskoj nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.

Dodatno osiromašivanje

Donedavni ministar rada i mirovinskog sustava, SDP-ovac Mirando Mrsić protivi se toj penalizaciji.

"Ne odlaze ljudi u prijevremene mirovine zato što to žele, jer je to hir. U prijevremenu mirovinu ljudi idu jer nemaju gdje raditi i bilo kakva daljnja penalizacija neće spriječiti prijevremena umirovljenja. Dodatna penalizacija samo će još više osiromašiti građane", kaže on.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike