MIRO KOVAČ U INTERVJUU ZA NET.HR: /

'Hrvatska mora reagirati, u BiH se dogodio izborni inženjering'

Image
Foto: Pixsell, Davor Puklavec

"Razumijem Penavu. Ovaj prosvjed doživljavam kao apel za veću efikasnost institucija, kao očekivanje da hrvatsko pravosuđe bude efikasnije u procesuiranju ratnih zločina", kaže Miro Kovač

12.10.2018.
17:28
Pixsell, Davor Puklavec
VOYO logo

Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, bivši ministar vanjskih poslova, dugogodišnji diplomat, veleposlanik u Berlinu, donedavni međunarodni tajnik HDZ-a, u svom gostovanju u emisiji TNT na N1 Televiziji, još uoči izbora u BiH izgovorio je da će "biti problem ako Bošnjaci Hrvatima izaberu Komšića". Često je bio u prilici komentirati stanje u BiH, a na primjedbu uoči intervjua, da se stjecao dojam da je njemu bilo očito jasno "da Čović neće proći" mnogo prije izbora, odgovara da je samo bio svjestan svega što se događa u BiH, da je bio samo – realan.

S Mirom Kovačem razgovaramo o izborima u BiH jer je zbog svih svojih funkcija bio uključen u razne etape izgradnje hrvatsko-bosanskohercegovačkih odnosa, a široj javnosti je manje poznato da je već u vrijeme Daytonskih sporazuma radio u Uredu predsjednika RH, da je, dakle, doslovno svjedočio tadašnjim potezima Franje Tuđmana. Razgovaramo i o međunarodnom položaju Hrvatske, ali i o stanju u HDZ-u, stranci u kojoj je on zbog svog istupa na posljednjem Saboru stranke smijenjen s pozicije međunarodnog tajnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HRVAT U BUNDESTAGU O REZULTATIMA IZBORA U BIH: /

'Mi pod hitno trebamo Dayton II'

Image
HRVAT U BUNDESTAGU O REZULTATIMA IZBORA U BIH: /

'Mi pod hitno trebamo Dayton II'

"BiH treba belgijski model: tri regije, tri jezične zajednice"

NET.HR: Kako komentirate izbore u BiH, sada kada se doista dogodilo to što se vi uoči izbora najavili kao mogući veliki problem?

KOVAČ: Dogodio se, na žalost, izborni inženjering. Ovi izbori su još jednom pokazali da je moguće da jedan narod bira predstavnike drugom narodu. Da Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva BiH Hrvatima. I to je bilo namjerno i ciljano. Jedan dio glasača, uglavnom Bošnjaka, namjerno je glasao za Željka Komšića da se spriječi reizbor Dragana Čovića. To nije u duhu Sporazuma iz Daytona, to nije u duhu Ustava BiH koji su donijela tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati i ostali građani BiH. Hrvatska je potpisnica Sporazuma iz Daytona i time je dužna "u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza" glede primjene Ustava BiH. Hrvati su ostali bez svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu. Vidjet ćemo još kako će proći formiranje tijela vlasti, hoće li još biti izbornog inženjeringa. Moguće je, primjerice, da i u Dom naroda Parlamenta Federacije budu izabrani "Hrvati" voljom Bošnjaka. To je nakaradno i neustavno. Hrvatska se zalagala za izmjenu izbornog zakona, ali to nije ispoštovano, ušlo se u izbore s ovim izbornim zakonom i rezultat je katastrofalan. Doista je došlo vrijeme da se Hrvatska, kao potpisnica iz Daytona, snažno obrati ostalim potpisnicama, BiH, Srbiji, ali i "svjedocima", SAD-u, Rusiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i EU-u, i upozori na to da ovaj model nije održiv, da ga hitno treba mijenjati, da je riječ o kršenju duha Mirovnog sporazuma i time Ustava. Da bi BiH postala funkcionalna država nužno je da se promijeni izborni zakon i usvoji model koji bi jamčio ravnopravnost svih triju državotvornih naroda i onemogućavao političku diskriminaciju prava Hrvata. Osobno se zalažem za belgijski model: tri regije, tri jezične zajednice, sve tri regije i sve tri jezične zajednice imaju svoje parlamente i svoje vlade.

NET.HR: Već dugi niz godina govori se o lošem izbornom zakonu u BiH, kako to već ranije nije nešto pokrenuto? Zašto mislite da bi se sada pokrenulo ako toliko dugo nije?

KOVAČ: Problem je u dijelu političara uglavnom iz bošnjačkog korpusa koji zagovaraju centralizaciju, unitaran, tzv. građanski model. A taj model nije primjenjiv na višenacionalnu Bosnu i Hercegovinu. Kao što nije bio više primjenjiv ni na Belgiju. Nekoć je i Belgija bila unitarna država, prošla je nekoliko reformi i ova posljednja je dovela do ovog modela koji sprečava da, primjerice, frankofoni stanovnicima općina njemačke jezične zajednice biraju predstavnike u njihovom jezičnom parlamentu. Na kraju krajeva, sjetite se Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovane u Kraljevinu Jugoslaviju i toga kako je završila. Centralizam nije bio rješenje za Belgiju, bio je smrtonosan za kraljevsku Jugoslaviju, bio bi katastrofalan za BiH. Ovo što želi sada nametnuti dio političara iz bošnjačkog korpusa je duboko nepravedno, nefunkcionalno i nije u duhu vremena. To su nesuvremena rješenja, propali modeli iz vremena Versajskog poretka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Željko Komšić to ne interpretira kao centralizam nego kao "građansku BiH". Nije li njegova pobjeda ipak dijelom i dokaz porasta popularnosti Komšića kao političara?

KOVAČ: Komšićeva stranka je dobila znatno manje glasova nego na izborima prije četiri godine. On osobno je dobio glasove lijevog urbanog glasačkog tijela, ali je dobio većinu isključivo zahvaljujući inženjeringu u režiji SDA.

Image

10.10.2017., Oklaj - U prostorijama opcinske vijecnice odrzan okrugli stol na temu "Kako zaustaviti daljnje izumiranje nasih sela, te sporost u rjesavanju nagomilanih problema". Miro Kovac. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

"Hrvati u BiH ne smiju biti frustrirani"

NET.HR: A odgovornost Dragana Čovića? Evidentna je slaba izlaznost hrvatskih birača. Nije li i Čović odgovoran za svoj neuspjeh? Što je s njegovim srdačnim kontaktima s Miloradom Dodikom? Ili kritikama na račun njegova bogaćenja?

KOVAČ:Dragan Čović je sada dobio više glasova na izborima za člana Predsjedništva nego na prošlim izborima. HDZ je prošao vrlo dobro, dobio je također više glasova. A teza o nedovoljnoj kooperativnosti Hrvata lansirana iz bošnjačkog korpusa. Artkulirao ju je javno Šefik Džaferović, sada izabrani član Predsjedništva iz reda Stranke demokratske akcije (SDA), predstavnik Bošnjaka. On je doslovno u izbornoj noći rekao da "Čović nije imao dovoljno sluha za Bošnjake".

NET.HR: Pa je li Čović mogao imati više sluha za Bošnjake? Nije ni svim Hrvatima bilo ugodno gledati kako je znao biti srdačan s Miloradom Dodikom?

KOVAČ: Lako je biti general poslije bitke. Osobno sam bio svjedok pokušajima uspostave snažnijeg povjerenja između Hrvata i Bošnjaka. Na žalost nije uspjelo. No, ključ rješenja jest i samo može biti sporazum između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji. Bošnjaci moraju znati da BiH neće biti stabilna država ako manji narod bude frustriran i nezadovoljan. Očekujem od političara koji je najutjecajniji u bošnjačkom korpusu, od Bakira Izetbegovića, da pokrene proces u cilju rješenju problema.

NET.HR: Je li Čović morao podnijeti ostavku nakon što je – ipak – izgubio izbore?

KOVAČ: Nisam adresa za takvo pitanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Vi sami ste spominjali više puta Daytonski sporazum, a ovih dana se on opet podvrgava svakovrsnim analizama. Je li danas jasno da je on trebao izgledati drugačije? Je li hrvatska strana trebala nastupati drugačije?

KOVAČ: Lako je danas analizirati s odmakom od 23 godine. Sjećam se dobro tih vremena, tek sam bio započeo radni vijek, upravo u Uredu predsjednika: imao sam zadatak da prvo obraćanje predsjednika Tuđmana nakon njegovog prvog boravka u Daytonu prilagodim na engleskom jeziku...Hrvatska je tada bila zemlja koja je akcijama Bljesak i Oluja bila uspjela vratiti najveći dio svojih okupiranih područja, ali velik dio Istočne Hrvatske bio je još uvijek pod kontrolom srpskih snaga. Hrvatska nije tada mogla biti tvrd pregovarač, morala je voditi računa o svojim okupiranim teritorijima. I uspjela je za nešto malo više od dvije godine mirno reintegrirati to područje. Sjetite se, SAD je imala razumijevanja za akcije Bljesak i Oluja, ali bilo je mnogo kritika iz tzv. međunarodne zajednice, pa i iz Europske unije. U tim je uvjetima Hrvatska tada nastupala u Daytonu. Srbija u ruhu Savezne Republike Jugoslavije imala je posve drugačija situaciju...Bila je „zamoljena” da napusti dio osvojenog teritorija. Mogla je beskrupulozno trgovati tuđim teritorijem. Da se Hrvatska nije tada borila za svoju teritorijalnu cjelovitost mogla je nastupiti puno tvrđe i boriti se za prava Hrvata u BiH. Danas je Hrvatska pak dio političkog Zapada i može i mora nastupati samosvjesnije.

NET.HR: Hrvatski politički vrh, predsjednica Grabar Kitarović i premijer Plenković, nastupili su nakon izbora u BiH prema Željku Komšiću dosta oprezno, najavili su spremnost „na razgovor”. Neki analitičari, primjerice Nino Raspudić, smatraju pak da Komšića u Hrvatskoj treba proglasiti personom non grata. Kakav vi pristup zagovarate?

KOVAČ: Ponovni izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH je rezultat nakaradnog mehanizma. No, on je tu gdje jest. Hrvatska se ne treba baviti njime, već kao potpisnica Daytonskog sporazuma pridonijeti promjeni modela koji je iznjedrio Komšića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: A njegova najava tužbe protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta?

KOVAČ: Pretpostavljam da je još bio u modusu kampanje, da je još bio obuzet izbornom retorikom. Valjda će pročitati dokument koji se zove Ugovor o državnoj granici, u kojem jasno piše da se primjenjuje od dana njegova potpisivanja, da je granica na moru jasno utvrđena i da će sve sporove u svezi s tumačenjem i izvršavanjem ugovora rješavati Međudržavno diplomatsko povjerenstvo. Dakle, postoje ugovorni mehanizmi za eventualne nesuglasice. Uvjeren sam da će se gospodin Komšić ohladiti kad pročita dokumente, ili kada mu savjetnici ukažu na njih. Pelješki most se gradi na hrvatskom tlu, iznad hrvatskih teritorijalnih voda.

NET.HR: Kakva je vaša generalna ocjena odnosa Hrvatske i BiH? Nazadujemo ili napredujemo?

KOVAČ: Narodnosno, zemljopisno, prometno i gospodarski smo upućeni jedni na druge. Još bolje ćemo surađivati nakon što bude usvojeno rješenje za izborni zakon koji neće biti nepravedan prema Hrvatima. Hrvatska se oko toga mora postaviti odlučnije. Pa ako i bude malo bolno, neka bude. Cilj je funkcionalna BiH.

"I dalje smo na marginama po pitanju migracija"

NET.HR: Hrvatska dijeli s BiH granicu preko koje je sve veći priljev migranata. Nedavno je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava uputila pismo premijeru Plenkoviću zbog sve više upozorenja za neprimjerno postupanje hrvatske policije prema migrantima upravo na hrvatsko-bosansko-hercegovačkoj granici.

KOVAČ: Stremljenje migranata prema Europi izazov je za cijelu EU, ne samo za Hrvatsku. Još prije tri godine u intervjuu za njemački Bild-Zeitung, kada je u Njemačkoj inicirana politika "otvorenih vrata", zagovarao sam – oprez. Rekao sam da treba voditi računa o „osjećajima ljudi”, da velike europske zemlje, poput Njemačke, u ovom pitanju ne mogu voditi samo svoju nacionalnu politiku, već da treba imati i sveeuropsku svijest. Danas se pokazuje da je to bila ispravna perspektiva: trenutno se događa rekonfiguracija njemačke političke scene zbog politike „otvorenih vrata”. Sada treba smoći snage i definirati zajednički europski pristup za taj globalni fenomen koji je generiran izvan EU. Mi smo i dalje na marginama što se migracija tiče, tranzitna smo zemlja. Migranti žele proći kroz Hrvatsku, a ne u njoj ostati. Ako želimo u schengenski prostor, a želimo, onda moramo pokazati sposobnost zaštite hrvatskih granica prema Istoku koje su i vanjske granice Europske unije. Pritisak migranata je velik. Humano postupanje se podrazumijeva, s tim da se hrvatska policija, koja je inače dobila pohvale za svoj rad od europskih partnera, mora nositi s krijumčarima ljudi. A oni su često beskrupulozni. Ne zaboravimo to.

NET.HR: U vrijeme prvog izbjegličkog vala, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, kada je Mađarska gradila zidove, vi ste bili u oporbi i kritizirali tadašnju vlast za previše „mekan” pristup, za propuštanje migranata, i imali ste razumijevanja za mađarski model...

KOVAČ: Mi smo tada bili za odlučniju obranu hrvatskih granica. Danas više nitko ne dovodi u pitanje nužnost efikasne zaštite vanjskih granica. To je danas opća politika u EU. Klima se promijenila. Tada smo snažno zagovarali, bio je to upravo moj prijedlog, da po uzoru na Austriju, Mađarsku i Sloveniju zakonom omogućimo da se Hrvatska vojska može u izvanrednim okolnostima angažirati u zaštiti hrvatskih granica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: S obzirom da se i dalje dominantno bavite vanjskom politikom, sudjelujete u radu mnogih međunarodnih foruma, dakle, u prilici ste čuti što se najčešće predbacuje Hrvatskoj. Kako nas vide stranci? Što smatraju našim najvećim minusom u ovom trenutku?

KOVAČ: Danas smo "normalna" zemlja. Bili smo u ratu, napadnuti, često na naslovnicama zbog ratnih stradanja, a sada smo dio EU, u NATO savezu, dio "političkog Zapada". Ogromna transformacija, veliko je to državnopolitičko postignuće. Prepoznatljivi smo u svijetu uglavnom po športu i turizmu. Sada je konačno vrijeme da se trgnemo i svoje društvo učinimo efikasnim, konkurentnim i gospodarski uspješnim. Hrvatsku moramo tako promijeniti da se od svojih primanja, od svoje mirovine može pristojno živjeti.

NET.HR: Po mnogim pokazateljima smo na začelju EU...Slovenija nas je dramatično pretekla.

KOVAČ: Vidite, Slovenija nas nije pretekla, još u vrijeme Jugoslavije imala je znatno viši BDP po glavi stanovnika od Hrvatske. Ali, istina, neki drugi jesu. Primjerice, Rumunjska bilježi strelovit razvoj. Moramo se resetirati i svoje strukture učiniti efikasnijima na području pravosuđa, obrazovanja, zdravstva, državne uprave. Onda će naše gospodarstvo moći još više rasti od ovih sadašnjih gotovo tri posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

04.06.2018., Zagreb - Sjednica Predsjednistva i Nacionalnog vijeca HDZ-a u sredisnjici HDZ-a. Miro Kovac.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

"HDZ-ovi članovi i birači žele efikasnu Vladu"

NET.HR: Vjerujete li da će ova Vlada napraviti taj reformski zamah?

KOVAČ: Prošao je već dio mandata, ušlo se u drugu polovicu. Mnogo toga je pokrenuto, ali još ima vremena za druge odlučnije poteze. HDZ-ovi članovi i birači očekuju promjene, žele snažnu i efikasnu vladu.

NET.HR: Što je to što priječi Hrvatsku da ide naprijed? Evo, Vi ste član stranke koja je na vlasti sada, a i ranije je najčešće „vladala” Hrvatskom? Što se vama čini da je presudno „ono nešto” što ostavlja Hrvatsku na začelju EU?

KOVAČ: Očito 2009. godine i kasnije nije primijenjen pravi recept za gospodarsku krizu u koju smo, uslijed globalne financijske kataklizme, upali 2009. godine. Kod nas je kriza potrajala do 2015. Neobično dugo u usporedbi s drugim europskim zemljama. Imali smo sedam mršavih godina, pa onda razdoblje političke nestabilnosti. Sada su ipak pokrenute promjene. Zagovornik sam odlučnih reformi, Hrvatsku treba pokrenuti. Znat će to cijeniti i buduće generacije. Na kraju krajeva, HDZ zbog provođenja reformi ni ne može izgubiti izbore. Hrvatska može i mora bolje. Imamo veliku šansu.

NET.HR: Iz oporbe obično kažu da Hrvatska već dugo nije imala ovoliko diplomata u vrhu vlasti i nikada gore odnose sa susjedima.

KOVAČ: Imamo pogrešnu percepciju kada govorimo o sebi. Mi još uvijek patimo od onog modusa operandi u kojem smo bili ranije, kada smo bili u fazi mukotrpnog pristupanja "političkom Zapadu", Europskoj uniji i NATO-u. Pa se i "javnost" zna čuditi kada se na vanjskopolitičkom planu vuku potezi u zaštiti nacionalnih interesa. Zaštita nacionalnih interesa nije nikakav nacionalizam. To je dužnost svakog hrvatskog državnog dužnosnika. Znam o čemu govorim. Kada sam kao ministar bio odlučan, onda mi se u Hrvatskoj prigovaralo, ne u svijetu. Sjetimo se kako je u Nizozemskoj liberalna vlada bila spriječila turskog ministra vanjskih poslova da sleti u Rotterdamu jer mu nije bila dopustila da održi politički skup. Ili kako je njegovu kolegicu, ministricu kulture, vratila na granicu s Njemačkom. Svoj Ustav treba provoditi, svoje vrednote promicati, svoje međunarodne obveze izvršavati, pa tako i u slučaju već spomenute susjedne Bosne i Hercegovine, u kojoj se ne poštuje ravnopravnost hrvatskoga naroda.

"Ne pristajem na jeftine kvalifikacije"

NET.HR: Vas se smatra pripadnikom desnog krila HDZ-a...

KOVAČ: Što bi to bilo? Kako se definira desnica u HDZ-u? Puno je priča oko toga, puno se dezinformacija se plasiralo i plasira u javni prostor u cilju diskreditacije pojedinih ljudi, pa i mene. Osobno ne pristajem na jeftine kvalifikacije i etikete. Formiran sam kao čovjek i političar koji želi da Hrvatska bude snažna funkcionalna demokracija utemeljena na principima slobode i pravne države, kao dio političkog Zapada, na temeljima kršćanskog svjetonazora nastalog sintezom kulturnog i duhovnog isijavanja antičkog Jeruzalema, Atene i Rima. To je moj ideal. S tom sviješću nastojim djelovati u hrvatskoj i međunarodnoj politici. A to naravno implicira da je takva država Hrvatska ustanovljena na odbacivanju "vrijednosti" ustaške diktature i komunističke diktature.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: A Istanbulska konvencija? Činjenica jest da je dio zastupnika HDZ-a jasno kontrirao vodstvu stranke, nisu li te razlike oko gledanja na Istanbulsku konvenciju značajno razlomile HDZ?

KOVAČ: Zalagao sam se i zalažem se za borbu protiv nasilja protiv žena, ali odbacujem rodnu ideologiju kao hokus-pokus, i to na temelju spoznaja evolucijske biologije. To sam svojedobno javno rasčlanio. Vrlo je važno da smo se u HDZ-u za to izborili, bio sam među "frontrunnerima", da oni naši zastupnici kojima Konvencija svjetonazorski nije bila prihvatljiva – da smiju glasaju protiv a da ne snose za to nikakve konzekvence. Bio je to doprinos jačanju unutarstranačke demokracije.

NET.HR: Nakon što se kritički govorili o odnosima u HDZ-u na Saboru HDZ-a, vi ste, zajedno s Davorom Ivom Stierom, smijenjeni sa stranačke pozicije, s mjesta međunarodnog tajnika, a time ste izgubili i mjesto u Predsjedništvu stranke. Kada danas analizirate te dane, je li vam žao zbog vašeg nastupa, biste li postupili drugačije? Jeste li nakon te smijene marginalizirani u stranci i na druge načine?

KOVAČ: Naprotiv, dobio sam dodatno na prepoznatljivosti, ne samo u HDZ-u. U biti sam rekao nešto što se podrazumijeva u parlamentarnoj demokraciji, naime da ključne političke procese smiju isključivo predvoditi ljudi s demokratskim legitimitetom. I da na tom planu HDZ mora vjerodostojno prednjačiti. Znate, transformacija iz komunističkog u demokratski sustav je mukotrpna. Hrvatska je razvojno, kada govorimo o izgradnji demokracije, uostalom kao i druge postkomunističke zemlje u srednjoj i istočnoj Europi, usporediva sa Zapadnom Europom početkom 1970-ih godina. Nezadovoljstvo studenata buknulo je 1968. godine, 23 godine nakon kraja Drugog svjetskog rata. Mi smo u 2018., 23 godine nakon kraja Domovinskog rata...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Kako komentirate stanje u stranci nakon otvaranja afera vezanih za Milijana Brkića?

KOVAČ: U Hrvatskoj postoji trodioba vlasti, postoje istražna tijela, i treba pustiti da istražna tijela rasvijetle sve. Nemam nekih posebnih saznanja o tom slučaju, znam za ono što čitam u medijima.

NET.HR: Je li uzdrman ugled HDZ-a ili samo ugled Milijana Brkića?

KOVAČ: Pustimo da se sve rasvijetli.

NET.HR: Bi li Brkić trebao podnijeti ostavku odmah?

KOVAČ: U Hrvatskoj postoji presumpcija, to jest, pretpostavka nevinosti.

Image

24.11.2017., Zagreb- Sabor RH je 6. sjednicu nastavio raspravom o mjerama uskladjenja protokola o pristupu genetskm resursima. Josip Djakic; Miro Kovac Photo: Patrik Macek/PIXSELL

"Penava artikulira mučninu među ljudima u Vukovaru"

NET.HR: Jedan ste od rijetkih HDZ-ovih političara koji je odmah iskazao razumijevanje za poziv vukovarskog gradonačelnika Penave na prosvjed. U međuvremenu je i predsjednik HDZ-a ali i cijela „vojska” jakih HDZ-ovaca proglasila prosvjed – neprimjerenim, ispolitiziranim. Ukratko, za HDZ-ovce je gotovo propisano da ne smiju podržati prosvjed.

KOVAČ: To što je Ivan Penava artikulirao mučninu među ljudima u Vukovaru, gradu žrtvi, te frustracije zbog ratnih zločina koji su se dogodili i nisu procesuirani, čuo sam i od njegovih prethodnika. Sjećam se, primjerice, bivšeg gradonačelnika iz reda SDP-a, Željka Sabe, kako je dolazio u Njemačku, u Berlin, i na tribini njemačkoj publici govorio o toj mučnini jer se ne procesuiraju ratni zločinci, o tome da žrtve sreću svoje krvnike na ulicama Vukovara. Zato razumijem Penavu. Ovaj prosvjed doživljavam kao apel za veću efikasnost institucija, kao očekivanje da hrvatsko pravosuđe bude efikasnije u procesuiranju ratnih zločina. A što se simbola Vukovara tiče, predlažem da pored 18. studenoga, kada obilježavamo pad grada, hrvatskoga Staljingrada, stavimo veći naglasak i na 15. siječnja, na dan kada je Hrvatski istok reintegriran u hrvatski ustavno-pravni okvir. To je dan pobjede i ponosa, na kraju krajeva i dan međunarodnog priznanja Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Hoće li biti sankcionirani članovi HDZ-a koji će doći na prosvjed?

KOVAČ: Ne očekujem to. Ključno je da cijeli skup protekne dostojanstveno, da ne bude instrumentaliziran. To je važno i za ugled Vukovara, ali i Hrvatske. Uvjeren sam da će i gradonačelnik Penava poduzeti sve što je u njegovoj moći da skup prođe u konstruktivnom ozračju.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo