Ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Mirjana Kujundžić Tijak, rekla je je jutros za HRT kako se može reći da je omikron varijanta koronavirusa možda malo manje opasan, posebice za one koji su cijepljeni kod kojih se razvija nešto blaža klinička slika.
Međutim, dodaje Kujundžić Tijak, da omikron doista ne može prouzročiti tako težak oblik bolesti dokazalo se praćenjem svih slučajeva koji su se proširili po cijelom svijetu. "Ono što nas brine je da izrazito veliki broj zaraženih, a onda ima i onih koji su teško oboljeli, što može rezultirati novim preopterećenjima zdravstvenog sustava", istaknula Kujundžić Tiljak.
Kaže da je jučer preminula 51 osoba. "Svaki dan nažalost izgubimo jedan autobus ljudi. Da su se cijepili vjerojatno bi mogli biti spašeni", uvjerena je.
Prikupljanje podataka
Istaknula je da nam podaci o zaraženima i umrlima pokazuju sliku zdravstvenog sustava, kvalitetu zdravstvene usluge itd.
"Države su za vrijeme ove pandemije dobile zahtjev da šalju hitnije procjene i podatke o broju umrlih. To različite države rade na različite načine. Hrvatska ima 'ad hoc' upitnik koje bolnice šalju svakoga dana. Neke države prikupljaju podatke na tjednoj bazi.
Mi ne znamo kako druge države testiraju. Neke uzimaju za bazu podatke o testiranju PCR-om, neke uzimaju brze antigenske testove. Neki podaci se prikupljaju brže. Te su baze dostupne svima nama. One nam mogu služiti za praćenje pandemije, praćenje trendova i za orijentaciju", rekla je.
Stopa smrtnosti
Govoreći o poziciji Hrvatska u odnosu na druge države po broju smrtnosti te usporedbi grubih stopa smrtnosti, tj. broju umrlih na milijun stanovnika, Kujundžić Tijak kaže da je riječ o stopi koja se teško može uspoređivati, zato što su populacije u različitim državama različito strukturirane.
"Npr. osnovna različitost strukture populacije je dobna struktura. U Hrvatskoj imamo veći udio starog stanovništva nego u nekim drugim državama. Što je starije stanovništvo, veća je šansa da ti stariji imaju veći broj drugih bolesti, koje zovemo komorbiditet, da imaju veći broj rizičnih faktora koji su posebno presudni pri povećavanju šanse za smrt ako obole od COVID-a, odnosno povećavaju šansu težeg oblika bolesti", rekla je.
Smatra da se rade nekritičke usporedbe koje se ne bi trebale raditi u ovome trenutku. "Jedan od najvažnijih znanstvenih časopisa, 'Nature', je 20. siječnja objavio članak o naporima za procjenu ukupnog broja umrlih tijekom pandemije COVID-a. Navode da sadašnje statistike govore da ima oko 5,5 mil. umrlih diljem svijeta, a institut za metriku iz SAD-a i Economist su napravili procjene da bi ta brojka bila 2-4 puta veća kada se gleda, nešto što zovemo 'višak smrtnih slučajeva'. Ako gledate koliko je ljudi više umrlo u razdoblju pandemije u odnosu na prosjek prethodnih godina u istom takvom razdoblju, onda možete doći do brojke od 2-4 puta veće od 5,5 mil. ljudi", izjavila je Kujundžić Tiljak.
