Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je u utorak nacrt strategije razvoja hrvatske poljoprivrede i akvakulture od 2020. do 2030. godine, poručivši kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) ostaju okosnica hrvatske poljoprivrede.
"OPG-ovi ostaju strateška odrednica hrvatske poljoprivrede, ali ih treba ojačati, a jedna od mjera bit će učinkovitija i pravednija raspodjela izravnih plaćanja potpora dohotku", rekla je Vučković na predstavljanju poljoprivredne strategije u Vukovaru. "Kapitalne potpore, nove tehnologije svima, ali potpore dohotku trebaju više malima i osjetljivima, koji su uistinu poljoprivrednici", kazala je Vučković.
Kada je riječ o Slavoniji, istaknula je kako je namjera zapisana u strategiji bolje povezati ratarsku proizvodnju s prerađivačkom industrijom i stočarstvom. "Tome će prethoditi konačno rješavanje pitanja osnovnog poljoprivrednog resursa, a to je zemljište. Ako govorimo o stočarstvu, valja reći da su naši ciljevi do 2030. godine tov svinja iz domaćeg uzgoja povećati za 35 posto, a sektor govedarstva, koji je vjerojatno najranjiviji, pri čemu posebice boli činjenica gubitka mliječnih farmi, povećati za 20 posto", navela je ministrica Vučković.
Povećanje produktivnosti za 125 posto
Po njezinim riječima, sve se to neće moći ostvariti bez povećanja produktivnosti hrvatske poljoprivrede za čak 125 posto. "To je naš cilj i tako smo programirali intervencije. Spremni smo, obvezali smo se brojkama za osnovne pokazatelje, a tijekom izrade nacionalnog strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike obvezat ćemo se i na daljnje pokazatelje koji neće biti vezani samo za temeljne strateške ciljeve u hrvatskoj poljoprivredi nego i za one detaljnije, specifične ciljeve i ključne potrebe hrvatskog poljoprivrednog sektora", poručila je.
Navela je kako su u okviru Programa ruralnog razvoja do sada ugovoreni projekti ukupno vrijedni 13 milijardi kuna, od čega je više od osam milijardi isplaćeno. "Isplate su premašile 55 posto što ovaj program čini možda i najefikasnijim u odnosu na sve druge programe koji se financiraju iz Europske unije u odnosu na druge strukturne fondove", rekla je.
Posebno je pritom pohvalila Vukovarsko-srijemsku županiju u kojoj je, kako je navela, proteklih nekoliko godina ugovoreno 2,7 milijardi kuna pri čemu se se na strukturne investicijske mjere ruralnog razvoja odnosi nešto više od 700 milijuna kuna, a nešto više od 1,2 milijardu kuna na jamstveni fond potpore dohotka hrvatske poljoprivrede. "Želim poslati poruku optimizma", napomenula je rekavši kako se u strategiji naglasak stavlja na unaprjeđenje vještina, znanost i razvoj jer je hrvatska produktivnost rada značajno ispod EU-ova prosjeka, pri čemu ne treba kriviti hrvatske poljoprivrednike nego u njih ulagati.
Kapitalni projekti navodnjavanja
Preko Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj se gradi ili je izgrađeno 17 projekata navodnjavanja koji će biti dovoljni za navodnjavanje 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a planovi su da se u iduće četiri godine pod navodnjavanje stavi još toliko hektara poljoprivrednog zemljišta, navela je.
Rekla je i da će se razvoj poljoprivrede od 2020. do 2030. godine financirati i iz državnog proračuna, a ne samo EU-ovim sredstvima iako će zajednička poljoprivredna politika zauzeti najveći udio takvih sredstava. Napomenula je i kako je izrada strategije započela 2018. godine u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke te predstavnicima i znanstvenicima Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka.
Tijekom boravka u Vukovarsko-srijemskoj županiji ministrica Vučković nazočit će i puštanju u rad sustava navodnjavanja Blato-Cerna kojim će se navodnjavati 550 hektara poljoprivrednih površina. Po riječima vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića, Vukovarsko-srijemska županija puno radi na unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje i stvaranje dodane vrijednosti u tome gospodarskom sektoru.
