Prošlo je pola godine otkako se Blaženka Divjak, inače doktorica prirodnih znanosti i profesorica matematike, našla u fotelji ministrice znanosti, obrazovanja i sporta. Zbog kurikularne reforme i STEM revolucije u hrvatskim školama ova je ministrica često dolazila u fokus javnosti. No, jedan od razloga zbog kojih se o njoj pisalo bila je i priča o Jasminki Buljan Culej.
Naime, ministričina analiza pokazala je niz nepravilnosti u izboru Buljan Culej na čelo Ekspertne radne skupine. Ona je, unatoč svemu, napredovala do višeg tijela i to odlukom premijera Andreja Plenkovića koji sada vodi Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja. Divjak je objasnila zašto je pristala na takav razvoj događaja.
'To je izbor premijera, odnosno u ovome slučaju HDZ-a, i svatko o tome može imati svoje mišljenje. Apeliram da razgraničimo uloge. Povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije praktički je savjetodavno i koordinacijsko tijelo, čija je najeksponiranija uloga raspisivanje natječaja i izbor Ekspertne radne skupine. Sada je važno da sve bude transparentno i da se ne ide s pozicije ideologije, nego struke', rekla je za Jutarnji list.
Kurikularna reforma
Što se novosti u kurikularnoj reformi tiče, resorna ministrica kaže kako su sada završeni svi kurikularni dokumenti, da su u njih ugrađeni elemente iz javne rasprave te da su poslani na međunarodnu recenziju koja bi trebala biti gotova iza Nove godine. 'Paralelno smo napisali projekt eksperimentalnog provođenja reforme i predali ga za povlačenje 150 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Time ćemo dobiti sredstva za edukaciju nastavnika, opremanje škola i pripremu materijala za učenike i nastavnike. Projekt za povlačenje tih sredstava do dolaska mog tima nije postojao', rekla je ministrica i tvrdi da novac stiže na proljeće.
Ministrica je progovorila i o pritiscima te problemima s kojima se susrela u kontekstu reforme strukovnog obrazovanja. I sama je ranije kazala kako ne očekuje otpor većih politički stranaka, no ova se reforma našla na meti kritika saborskih zastupnika SDP-a.
Priznaje kako, nažalost, u Strategiji obrazovanja nema gotovo ništa o strukovnom obrazovanju, ali da je reforma nužna s obzirom na stanje gospodarstva.
Pritisci gospodarskih lobija
'Moram reći da su u pripremi ovoga zakona bili ogromni pritisci iz različitih interesnih skupina koje su zamišljale drukčije korištenje novca europskih fondova. Naravno, ne za opremanje i podizanje kapaciteta srednjih škola. To je nešto što nisam očekivala, ali ne povlačim se lako pod pritiscima', rekla je za Jutarnji.
Pojasnila je i što se točno dogodilo. 'U zakon je stavljeno da centri kompetentnosti trebaju biti ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj i biti smješteni u strukovne škole. Onda se pojavila ideja da se osnuju posebne ustanove za centre kompetentnosti, pa bismo po toj varijanti u prvome valu trebali dobiti 21 novog direktora, pa svaki od njih svoju tajnicu, valjda i spremačicu. To su bili gospodarski lobiji. Druga varijanta pritiska je bila da se taj novac dodijeli direktno gospodarskim subjektima. Nisam htjela na to pristati. Govorimo o milijardu kuna koje ne možemo trošiti nikako drukčije nego za strukovne škole. Pritisci su za mene bili neočekivani i dosta jaki. Treba znati da u strukovne škole nije bilo ulaganja desetljećima, a ovo je prvi ozbiljan novac dosad u sustavu', kaže ministrica Divjak.