Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je najavio kako, uz zakone vezane uz zdravstvenu reformu, ujesen planiraju donijeti i 'paket' zakona iz mirovinske reforme.
Godišnje trebamo 38 milijardi kuna da bi isplatili mirovine - od doprinosa ide 21 milijarda, a 17 milijardi kompenzira se iz poreznih prihoda. To je ogroman iznos za našu državu i generacijsku solidarnost pa ćemo reformom dalje nastojati riješiti taj raskorak, ne preko noći, ali u dugoročnijem vremenskom razdoblju, rekao je Plenković.
Ideja reforme je održivost sustava i adekvatnost mirovina. To znači da ljudi dobiju više nego danas. Mnogi umirovljenici danas žive od vrlo malih mirovina i teško je na kraj s takvim prihodima, dodao je.
Rekao je i kako je izgledno da će trajanje staža biti dulje. To je, kaže, trend i u drugim državama. Međutim, dodao je, relativno je skroman broj onih koji odrade u cijelosti starosnu mirovinu, jako je puno prijevremenih mirovina i posebnih režima i tu trebamo tražiti balans.
Svi rođeni 1964. i kasnije za punu starosnu mirovinu morat će raditi do 67 godina. Prema postojećem rješenju, do 67 godina trebale su raditi generacije rođene 1971. godine i kasnije, no prema prijedlogu mirovinske reforme koju je pripremilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u kasniju mirovinu ići će i oni nešto stariji.
Tako će Hrvati raditi dvije godine dulje već od 2031., a ne od 2038. kako predviđa postojeći mirovinski zakon.
Sa 67 godina u mirovinu već od 2031.
Ministar rada Marko Pavić ističe da je njegovo Ministarstvo pripremilo izmjenu pet zakona koji reguliraju mirovinska prava, o kojima će prvo pokrenuti savjetovanje da bi se o njima u rujnu moglo raspravljati u Saboru.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je u srijedu kako se trenutno iz proračuna zbog deficita mirovinskog sustava nadoknađuje 17 milijardi kuna, te kako je cilj Vlade da se radni vijek od 30 godina staža produži, te "da se sa 67 godina ide već od 2031.".
"Ono što bih svakako htio podsjetiti je da je samo 20 posto trenutnih umirovljenika odradilo puni radni staž, da je trenutačno deficit mirovinskog sustava, odnosno da iz proračuna nadoknađujemo 17 milijardi kuna i da je stoga cilj Vlade, da 30 godina staža koje je premalo - produljimo", najavio je Pavić. "Upravo zato ćemo i ići s prijedlogom da se produlji radni vijek i da se sa 67 godina ide već od 2031.", napomenuo je.
Upitan znači li to da će se duže raditi, odgovorio je kako je "cilj mirovinske reforme da imamo više godina radnog staža kako bi osigurali dugoročnost mirovinskog sustava, a najbolje osiguranje dugoročnosti mirovinskog sustava su i brojke zaposlenih koje rastu".
Žene izjednačene s muškarcima
Ova će reforma najoštrije pogoditi žene koje ove godine idu u punu starosnu mirovinu, odnosno koje imaju navršenih 62. godine. Ženama rođenim 1964. radni se vijek povećava do 67. godine života. Promjena počinje već od 2019., od kada će se radni vijek žena povećavati za četiri mjeseca svake iduće godine sve dok se 2027. žene ne izjednače s muškarcima.
Nakon 2028. radni vijek će se povećavati i za muškarce i za žene za šest mjeseci pa će od 2031. svi raditi do 67 godina života.
"Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoročnu održivost sustava, ali isto tako povećanje i adekvatnost mirovina; ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto", pojasnio je Pavić. Kako je dodao, "time se cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u sljedećih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine".
"Osigurat ćemo za postojeće, a i za buduće umirovljenike da mogu raditi, ne samo oni koji su do sada bili s punim stažem, dakle sa 40 godina, a takvih je samo 20 posto, već oni koji idu u prijevremenu mirovinu, moći će raditi četiri sata i primati punu mirovinu", rekao je Pavić.
I Eurostat i Državni zavod za statistiku pokazuju da imamo 71.000 više zaposlenih u prvom kvartalu ove godine nego prošle, podaci su s kojima raspolaže ministar Pavić. Zaključio je kako "omjer umirovljenika i osiguranika raste i to su podaci koji itekako vesele".
Rasprava kreće 6. rujna
Plenković je najavio da će javna rasprava krenuti uskoro, a da su za 6. rujna predvidjeli paket zakona iz mirovinske reforme. Želimo oko toga sa socijalnih partnerima postići koncenzus, riječ je o strukturnoj reformi koju Vlada u 2018. namjerava provesti, naglasio je.
Premijer Plenković govorio je i najavljenom poreznom rasterećenju vezanom uz PDV i mogućem političkom dogovoru da se ide i na rasterećenje rada.
Želimo drugu fazu porezne reforme napraviti na cjelovit način. Možemo reći da je porezna reforma bila jedan od pozivnih generatora u hrvatskoj ekonomiji. Smanjenje stope PDV-a od jedan posto je sigurno smanjenje, "i tu budimo realni". "Vidjet ćemo što se može učiniti kad je riječ o porezu na dohodak i u vezi drugih davanja na plaću", rekao je.
Naglasio je da je cilj da neto plaće budu veće. "To je osnovni cilj i svi su partneri zainteresirani za to", rekao je Plenković i najavio da će na tu temu imati "temeljit sastanak koalicije" te da će reforma ujesen biti "veliki plus".
