Ministarstvo o granicama: trenutni status uređenja granice RH s BiH, Crnom Gorom i Srbijom

Iz Ministarstva vanjskih poslova dobili smo trenutni status uređenja granica Hrvatske s BiH, Crnom Gorom i Srbijom, pošto su se nakon arbitražne odluke o granici sa Slovenijom aktualizirali i granični sporovi s ostalim susjedima.

Više o ovoj temi pročitajte ovdje:

• Ovaj put se za naš teritorij 'grebu' istočni susjedi: Srbija želi dvije hrvatske ade na Dunavu u svojim granicama

GRANICA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE

Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su 1999. Ugovor o državnoj granici koji države stranke tog ugovora nisu ratificirale, no koji se od dana potpisa privremeno primjenjuje. To je bio prvi ugovor o granici između država nastalih po raspadu bivše Jugoslavije. Između dvije države ostalo je otvoreno pitanje je li granica na svim mjestima pravilno utvrđena, no bez obzira na to nema poteškoća u njegovoj primjeni. Taj ugovor se temelji na pravilima međunarodnoga prava i određuje postojeću granicu u skladu s bivšim međurepubličkim razgraničenjem što je pravilo koje Hrvatska i BIH zagovaraju kao najvažniju odrednicu razgraničenja među državama nastalima na prostoru bivše SFRJ.

GRANICA HRVATSKE I CRNE GORE

Između Hrvatske i Crne Gore u ovom trenutku primjenjuje se privremeni režim razgraničenja kako je to, na privremenim osnovama, uređeno Protokolom uz južnu granicu iz 2002. Granica na kopnu je u tom Protokolu uređena na način da slijedi bivšu republičku granicu koja je postojala između dviju republika i koju su stručnjaci već ranije bili zajednički utvrdili, tako da stvarno otvoreno pitanje jest razgraničenje na moru između dviju država. Kad je riječ o konačnom utvrđivanju granice, Hrvatska i Crna Gora još nisu usuglasile način kako će do njega doći.

GRANICA HRVATSKE I SRBIJE

Pregovori o granici odvijaju se kroz rad Međudržavne diplomatske komisije, koja je održala ukupno devet sjednica, a zadnja je bila održana u rujnu 2011., kada su pregovori prekinuti na neodređeno vrijeme. Stajalište Hrvatske jest da najprije treba pokušati spor riješiti neposrednim pregovorima, a tek ako se pokaže da to ne može donijeti rezultate, dvije države mogu dogovoriti da rješenje potraže pred relevantnim međunarodnim sudskim tijelom. U odnosu na razgraničenje, stajalište Republike Hrvatske temelji se na međunarodnom pravu, kako je utvrđeno i u mišljenju Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991.(Badinterova komisija) - da su granice bivših republika SFRJ danom osamostaljenja novih država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom. Bivša međurepublička granica (danas međudržavna granica) između Hrvatske i Srbije, kako u Srijemu tako i na području rijeke Dunav (Kenđija, Karapandža, Šarengradska ada, Vukovarska ada, područje u blizini Apatina), bila je i jest precizno utvrđena i proteže se rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike.