Ministarstvo kulture i medija priopćilo je u utorak, vezano uz recentne medijske objave oko svog postupanja neposredno nakon potresa 2020., da su svi projekti obnove provedeni prema pravilima Fonda solidarnosti i prošli su kontrole nadležnih ustanova.
"Za provedbu pojedinih projekata financiranih iz Fonda solidarnosti odgovorni su čelnici ustanova koji projekte provode, a ne Ministarstvo", ističe se u priopćenju.
Podsjeća se da Ministarstvo nije provodilo nabave za usluge i radove nego korisnici sredstava sami, a za one aktivnosti koje su financirane nacionalnim ili EU sredstvima, bilo je nadležno provjeriti jesu li njihove nabave provedene po važećim propisima.
Prema članku 70. Zakona o obnovi, obnova zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje. Pri provedbi odluke o obnovi vlasnik je obvezan provesti odabir sudionika u gradnji.
Na razini Vlade, odnosno Nacionalnog koordinacijskog tijela (NKT) utvrđena su pravila o opravdanosti troškova za pojedine izvore financiranja (posebno za Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti), a ta su pravila u svim svojim segmentima dobila suglasnost nadležnih tijela Europske komisije koja su potvrdila usklađenost s EU okvirom.
Javnim ustanovama pružana stručna pomoć
"S obzirom na to da zaposlenici javnih ustanova u kulturi nisu imali stručnjake, ni osposobljene za vođenje poslova obnove te su u okolnostima krize trebali stručnu pomoć, tijekom provedbe surađivali su sa stručnjacima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i mnogim drugim neovisnim stručnjacima i konzultantima", napominje se u priopćenju.
Primjerice, za pomoć Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u kojem je nakon potresa bilo zaposleno 7 djelatnika ministrica Nina Obuljen Koržinek donijela je u listopadu 2020. Odluku o povjeravanju poslova obnove kuće Lovrenči, u Demetrovoj 18 u Zagrebu, Hrvatskom restauratorskom zavodu čiji su stručnjaci ravnateljici Muzeja uputili osnovne informacije za prikupljanje i pripremu dokumentacije potrebne za popunjavanje prijavnice na Fond solidarnosti EU i pripremu obnove.
Sukladno pravilima prijavitelj projekta obnove je ustanova koja je dužna izraditi dokumentaciju i provesti sve potrebne postupke pa tako i postupak javne nabave, a korisnik sredstava Fonda solidarnosti su isključivo pojedinačne ustanove, kao što je za obnovu zgrade Lovrenčić to Hrvatski muzej naivne umjetnosti.
Hitne mjere provođene iz nacionalnih sredstava
O ulozi HRZ-a iz Ministarstva kažu da kao javna ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture i medija u redovitim okolnostima i u uvjetima krize vodi i koordinira obnovu i restauraciju brojnih kulturnih dobara u Hrvatskoj, pa su i nakon potresa preuzeli ključnu ulogu u provođenju hitnih mjera, pripremi i realizaciji projekata obnove.
Prije nego što su osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti i nego što su pojedinačne ustanove pripremile dokumentaciju i prijavile projekte obnove na natječaj, Ministarstvo je hitne mjere za svoje ustanove i najvrjednije spomenike provodilo iz nacionalnih sredstava koja su bila namijenjena redovitim projektima obnove kulturne baštine u drugim dijelovima Hrvatske.
Nakon što je Europska komisija odobrila sredstva, ono je kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa, putem poziva financiranih iz Fonda solidarnosti EU odobravalo pojedinačne projekte obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu koje imaju status kulturnog dobra.
Nakon zagrebačkog, a zatim i nakon petrinjskog potresa, Ministarstvo je kao provedbeno tijelo putem Fonda solidarnosti financiralo ukupno više od 300 pojedinačnih projekta (zgrade kulturne namjene, zgrade državne imovine, javne zgrade u vlasništvu grada Zagreba i susjednih županija, sve zgrade HAZU kao i sakralne objekte).
Na kraju razdoblja provedbe Fonda solidarnosti, putem Ministarstva kulture i medija realizirano je više od 500 milijuna eura, a nastavak obnove financira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz nacionalnih sredstava, stoji u priopćenju.
Podsjetimo, tjednik Nacional dobio je na uvid dio prepiske svjedoka s EPPO-om i doznao detalje koje je ispričao o spornom trošenju EU novca u procesu obnove od potresa u dijelu kojim je rukovodila Nina Obuljen Koržinek. Svjedok posjeduje dokumente kojima želi potkrijepiti svoj iskaz i originalnu izravnu prepisku s ministricom kulture, koju je upozoravao na nenamjensko trošenje novca za obnovu nakon potresa.
POGLEDAJTE VIDEO: PNUSKOK u Ministarstvu kulture i HŽ-u: Sve zbog posla koji su sklopili ministrica Obuljen Koržinek i bivši dekan Geodetskog
