Nakon što je izmjenama Zakona o šumama koje su u izradi, a prema kojima je predviđena mogućnost prenamjene šumskog zemljišta po isteku sedam godina od požara, radna skupina Ministarstva poljoprivrede taj je rok ipak odlučila povećati sa sadašnjih pet na deset godina, javlja Novi list.
Prema aktualnom Zakonu o šumama iz 2005. godine, opožarene se površine šuma ne može privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, što znači da na mjestu nekadašnje šume mogu niknuti, primjerice, vinogradi, ali ne i apartmani, kao što će sada biti slučaj deset godina nakon požara. Prijedlog struke za rok prenamjene zemljišta bio je minimalno deset godina, nakon čega je radna skupina po završetku javne rasprave odlučila kako će rok iznositi sedam godina. Međutim, ipak je odlučeno da će rok biti podignut za još tri godine.
Najviše primjedbi odnosilo se na moguće namjerno podmetanje požara zbog prenamjene šuma, a iz Ministarstva poljoprivrede napominju da će se i nakon deset godina od požara buduća namjena šuma i šumskog zemljišta planirati kroz prostorne planove jedinica lokalne i područje samouprave, uz njihovu suglasnost.
Na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije ovoga je ljeta izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara šume i šumskog zemljišta od ukupno 43 tisuće hektara izgorjelih šuma i šumskog zemljišta u cijeloj Hrvatskoj. To je čak šest puta više izgorjelih hektara u ove tri županije nego lani, i sedam puta više nego 2015. godine, piše Novi list.